Podaci Instituta "Batut" pokazuju da u Srbiji od dijabetesa boluje oko 400.000 osoba.
Dijabetes se nalazi među pet vodećih uzroka smrti u većini zemalja, a na učestalost oboljevanja u velikoj meri utiču fizička neaktivnost, gojaznost i nezdrav način života, rečeno je u ponedeljak na seminaru posvećenom toj bolesti u Institutu za javno zdravlje Srbije "Batut".
Otvarajući seminar "Edukacija o sprovođenju Nacionalnog programa prevencije i rane detekcije tipa 2 dijabetesa za učesnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti", ministar zdravlja Tomica Milosavljević kazao je da je neophodno raditi na prevenciji i izbegavanju nezdravog načina života kako bi se sprečili rizici za oboljevanje.
Podaci Instituta "Batut" pokazuju da u Srbiji od dijabetesa boluje oko 400.000 osoba, odnosno 5,4 odsto populacije, a da je broj osoba sa dijabetesom tipa 2 mnogostruko veći u odnosu na osobe sa tipom jedan.
Dijabetes, naročito tip 2 predstavlja značajan uzrok vaskularnih oboljenja, pa je najčešći uzrok slepila, terminalne bubrežne insuficijencije, a dve trećine bolesnika koji su preležali infarkt miokarda ili moždani udar imaju taj tip dijabetesa ili stanje visokog rizika za tu bolest.
Milosavljević je podsetio da se brojna kardiovaskularna oboljenja dovode u vezu sa korišćenjem duvana i da bi trebalo menjati loše navike kako bi se doprinelo poboljšanju zdravlja.
On je podsetio da će 2011. godine biti sporovedeno novo istraživanje zdravlja stanovništva kako bi se videlo šta je sve urađeno do tada i šta dalje treba raditi da bi se popravilo stanje u toj oblasti.
Ministar je ukazao da je zato ova godina veoma važna za sprovođenje svih programa u zdravstvenom sistemu i naglasio da je bitno i održavanje seminara u ustanovama radi edukacije lekara.
Dr Miroslava Zamaklar sa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije kazala je da je kada je u pitanju dijabetes tipa 2, u velikoj meri uticaj ima genetski faktor, ali i način ishrane, gojaznost, fizička neaktivnost.
Ona je kazala da se dalji tok bolesti može preusmeriti ukoliko se promeni način života i loše navike.
Govoreći o terapijama i redovnim kontrolama ona je kazala da bi sve osobe starije od 45 godina jednom u tri godine trebalo da ispitaju svoje zdravstveno stanje najpre popunjavanjem upitnika o proceni rizika.
Dr Zamaklar je podsetila da taj upitnik obuhvata osnovno testiranje, koje se odnosi na indeks telesne mase, obim struka, način ishrane, a da se nakon toga, ukoliko je potrebno, moraju obaviti detaljnije analize.
(Tanjug)
Otvarajući seminar "Edukacija o sprovođenju Nacionalnog programa prevencije i rane detekcije tipa 2 dijabetesa za učesnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti", ministar zdravlja Tomica Milosavljević kazao je da je neophodno raditi na prevenciji i izbegavanju nezdravog načina života kako bi se sprečili rizici za oboljevanje.
Podaci Instituta "Batut" pokazuju da u Srbiji od dijabetesa boluje oko 400.000 osoba, odnosno 5,4 odsto populacije, a da je broj osoba sa dijabetesom tipa 2 mnogostruko veći u odnosu na osobe sa tipom jedan.
Dijabetes, naročito tip 2 predstavlja značajan uzrok vaskularnih oboljenja, pa je najčešći uzrok slepila, terminalne bubrežne insuficijencije, a dve trećine bolesnika koji su preležali infarkt miokarda ili moždani udar imaju taj tip dijabetesa ili stanje visokog rizika za tu bolest.
Milosavljević je podsetio da se brojna kardiovaskularna oboljenja dovode u vezu sa korišćenjem duvana i da bi trebalo menjati loše navike kako bi se doprinelo poboljšanju zdravlja.
On je podsetio da će 2011. godine biti sporovedeno novo istraživanje zdravlja stanovništva kako bi se videlo šta je sve urađeno do tada i šta dalje treba raditi da bi se popravilo stanje u toj oblasti.
Ministar je ukazao da je zato ova godina veoma važna za sprovođenje svih programa u zdravstvenom sistemu i naglasio da je bitno i održavanje seminara u ustanovama radi edukacije lekara.
Dr Miroslava Zamaklar sa Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije kazala je da je kada je u pitanju dijabetes tipa 2, u velikoj meri uticaj ima genetski faktor, ali i način ishrane, gojaznost, fizička neaktivnost.
Ona je kazala da se dalji tok bolesti može preusmeriti ukoliko se promeni način života i loše navike.
Govoreći o terapijama i redovnim kontrolama ona je kazala da bi sve osobe starije od 45 godina jednom u tri godine trebalo da ispitaju svoje zdravstveno stanje najpre popunjavanjem upitnika o proceni rizika.
Dr Zamaklar je podsetila da taj upitnik obuhvata osnovno testiranje, koje se odnosi na indeks telesne mase, obim struka, način ishrane, a da se nakon toga, ukoliko je potrebno, moraju obaviti detaljnije analize.
(Tanjug)