Obesitas, preterana gojaznost, nekada gotovo isključivo zdravstveni problem stanovnika razvijenih, bogatih zemalja, počinje da "napada" i siromašne i slabo obrazovane osobe, posebno žene u zemljama u razvoju.
Rezultati istraživanja obavljenih u 37 zemalja u razvoju, uključujući Kinu, Brazil i Indiju, otkrili su dramatičan porast oboljevanja od obesitasa među osobama koje ni po čemu ne mogu biti smatrane "prehrambeno privilegovanim".
Godinama je među dijetetičarima vladalo uverenje da je gojaznost "privilegija" ljudi koji žive u bogatim zemljama kao što su SAD, Kanada, Britanija, Nemačka i Japan.
Suprotna logika vladala je u zemaljama u razvoju u kojima su gojazni bili samo bogati dok sirotinja nije imala dovoljno ni da se prehrani.
Najnovija istraživanja u SAD i Brazilu pokazala su da se siromašne i nedovoljno obrazovane u svetu sada sve češće bore sa obesitasom koji povećava rizik od srčanog i moždanog udara, dijabetesa, nekih vrsta kancera i drugih zdravstvenih problema.
"U mnogim siromašnijim zemljama, obesitas već predstavlja veću opasnost od pothranjenosti", tvrdi doktor Bari Popkin, nutricionista sa Univerziteta Severne Karoline i jedan od autora istraživanja koje je objavljeno u časopisu "Nejčer".
"Širom sveta, teret obesitasa naglo počinju da nose siromašne i manje obrazovane osobe - čak i u mnogim zemljama u razvoju za koje nikada nismo mogli da pretpostavimo da će se suočiti sa problemom gojaznosti", kaže Popkin.
On je, sa grupom saradnika Univerziteta Severne Karoline i istraživačima na Univerzitetu Sao Paolo u Brazilu, radio na analizi podataka dobijenih od blizu 150.000 žena starih između 20 i 40 godina.
Rezultate opsežnog istraživanja, koje je finansirao Nacionalni institut za zdravlje SAD, objavili su u International Journal of Obesity.
Problem sa gojaznošću među siromašnima prisutan je u zemljama koje po stanovniku imaju bruto nacionalni proizvod iznad 2.500 dolara - istaknuto je u studiji.
"Manje naporni poslovi, u kojima se sagoreva manje kalorija kao i relativno niske cene hrane najveći su 'krivci' za porast broja obolelih od obesitasa", ocenio je Popkin.
Po njegovom mišljenju, drugi faktori koji doprinose gojaznosti su neznanje, zdravstvena neobrazovanost i nedostatak novca da bi se nabavljala skupa ali zdravija hrana.
(FoNet)
Godinama je među dijetetičarima vladalo uverenje da je gojaznost "privilegija" ljudi koji žive u bogatim zemljama kao što su SAD, Kanada, Britanija, Nemačka i Japan.
Suprotna logika vladala je u zemaljama u razvoju u kojima su gojazni bili samo bogati dok sirotinja nije imala dovoljno ni da se prehrani.
Najnovija istraživanja u SAD i Brazilu pokazala su da se siromašne i nedovoljno obrazovane u svetu sada sve češće bore sa obesitasom koji povećava rizik od srčanog i moždanog udara, dijabetesa, nekih vrsta kancera i drugih zdravstvenih problema.
"U mnogim siromašnijim zemljama, obesitas već predstavlja veću opasnost od pothranjenosti", tvrdi doktor Bari Popkin, nutricionista sa Univerziteta Severne Karoline i jedan od autora istraživanja koje je objavljeno u časopisu "Nejčer".
"Širom sveta, teret obesitasa naglo počinju da nose siromašne i manje obrazovane osobe - čak i u mnogim zemljama u razvoju za koje nikada nismo mogli da pretpostavimo da će se suočiti sa problemom gojaznosti", kaže Popkin.
On je, sa grupom saradnika Univerziteta Severne Karoline i istraživačima na Univerzitetu Sao Paolo u Brazilu, radio na analizi podataka dobijenih od blizu 150.000 žena starih između 20 i 40 godina.
Rezultate opsežnog istraživanja, koje je finansirao Nacionalni institut za zdravlje SAD, objavili su u International Journal of Obesity.
Problem sa gojaznošću među siromašnima prisutan je u zemljama koje po stanovniku imaju bruto nacionalni proizvod iznad 2.500 dolara - istaknuto je u studiji.
"Manje naporni poslovi, u kojima se sagoreva manje kalorija kao i relativno niske cene hrane najveći su 'krivci' za porast broja obolelih od obesitasa", ocenio je Popkin.
Po njegovom mišljenju, drugi faktori koji doprinose gojaznosti su neznanje, zdravstvena neobrazovanost i nedostatak novca da bi se nabavljala skupa ali zdravija hrana.
(FoNet)