Agencija za zaštitu životne sredine je nosilac monitoringa merenja alergenog polena na teritoriji Srbije, a pored ambrozije meri se koncentracija još 23 alergene vrste.

Mirjana Mitrović iz Agencije zaštitu životne sredine je kazala da je ambrozija veoma adaptivna biljka koja se veoma brzo prilagođava i na oraničnom i na peskovitom zemljištu i dodala da ta biljka čak i posle poplava uspe da nikne i cveta.

"Ambrozija je na teritoriju naše zemlje došla semenskom lucerkom brodovima iz Mađarske", kazala je Mitrovićeva i dodala da se ta biljka veoma brzo raširila, naročito u Vojvodini, koja u Evropi važi za 'crnu tačku', kada je u pitanju njena rasprostranjenost.

Prema njenim rečima, polen ambrozije se prenosi vetrom i na razdaljinu od 100 kilometara, a polenovo zrno ambrozije ima najviše alergenih svojstava i zato iz godine u godinu stvara tegobe osetljivim ljudima sklonim alergijama.

U Zakon o kvalitetu vazduha polen je ove godine uvršten u prirodne zagađivače, rekla je Mitrovićeva i izrazila nadu da će ubuduće praćenje i merenje svih alergena, pa i ambrozije biti regulisano zakonom.

"U Srbiji postoji deset mernih mesta za praćenje alergijskih vrsta u vazduhu koji su vlasništvo Agencije i još nekoliko mernih mesta koja finansiraju lokalne samouprave", rekla je Mitrovićeva.

Prema njenim rečima u glavnom gradu merna mesta se nalaze na Zvezdari i Novom Beogradu, a jedan uređaj pokriva područje od oko 50 kilometara.

Ona je navela da ambrozija cveta od jula do kraja oktobra, pa se njena najveća koncentacija očekuje u toku avgusta i početkom septembra, kada cvetaju bočne grane što povećava potencijal polenau vazduhu.

Posle kiša se smanjuje koncentaracija polena ambrozije u vazduhu, jer kiše speru čestice iz vazduha i alergične osobe imaju manje tegoba, rekla je Mitrovićeva.

Ona je dodala da ambrozija najveće tegobe stvara u neobrađenim delovima grada, parkovima i građevinskim površinama.

"U okolini Beograda posle žetve pšenice, ukoliko se ne izvrši zaoravanje strništa imamo najgušće zasejan usev te korovske biljke", rekla je ona i dodala da je Ministarstvo poljoprivrede donelo Uredbu o obaveznom uništavanju te korovske biljke da bi se smanjio potencijal polena u vazduhu.

Njeno suzbijanje, kazala je, treba suzbijati pre cvetanja i emitovanja polena, jer kasnije dolazi do većeg rasprašivanja polena i ugrožavanja stanovništva koje ima problema zbog ove biljke.

Mitrovićeva je ukazala i da je poslednjih godina pvoećan broj osoba alerigničnih na ambroziju, posebo u avgustu i septembru kada je u vazduhu veća koncentracija njenog polena.

Ona je istakla da se ambrozija može suzbiti agrotehničkim, mehaničkim i hemijskim merama i dodala da one moraju biti sistematske i kontinuirane na celoj teritoriji, jer je ta korovska biljka rasprostranjena na čitavoj teritoriji.

Mitrovićeva je rekla da ambroziju treba uništavati pre cvetanja, a minimum četiri do pet košenja ili neke druge agrotehničke mere treba obaviti pre cvetanja i dodala da još uvek nije kasno da se ova biljka, do cvetanja, efikasno uništi.

Polen ambrozije je jedan od najznačajnijih alergena u vazduhu, koji se vetrom prenosi na velike razdaljine, a zbog svog specifičnog hemijskog sastava polenova zrna izazivaju alergijske reakcije (bronhitis, konjuktivitis, astmu) kod velikog broja ljudi.

(Tanjug)