Ne živimo da bi smo jeli, već jedemo da bi smo živeli - poslovica je koju svi znaju ali je se mao ko pridržava, a zaista je istinita.
Ne živimo da bismo jeli, već jedemo da bismo živeli - poslovica je koju svi znaju ali je se malo ko pridržava, a zaista je istinita.
Pravilnom ishranom se može usporiti starenje organizma, zaštiti od mnogih bolesti, kao i umanjiti rizik od naslednih genetskih oboljenja. Brojnim nutricionističkim istraživanjima je ustanovljno koje namirnice mogu da vam promene život, na bolje naravno.
To su: riba, lisnato povrće, paradjz, jaja, mlečni proizvodi, krompir i šumsko voće.
Možete ih jesti same, ili sa nemasnim jogurtom.
Šumsko voće je najbolje brati direktno u prirodi, ali ne pored puta jer su tu zagadjene izduvnim gasovima iz automobila. Ovo voće sadrži mnogo betakarotena (od kojeg telo dobija vitamin A) koji je sprečava nastanak proširenih vena, ali i antioksidantima koji poboljšavaju vid, a kožu održavaju elastičnom.
Takodje, ovo voće je nisko kalorično i odlično je umesto deserta ako ste na dijeti.
Pažnja - ako patite od zatvora onda ne jedite mnogo ovog voća odjednom već ga žvaćite duže.
Koštunjavo voće sadrži mangan koji je dobar za kosti i zube, kao i selen, bakar i cink koji suzbija slobodne radikale koji su najodgovorniji za starenje organizma.
Redovno uzimanje ovih namirnica savetuje se ljudima koji se bave sportom i napornim telesnim radom, jer oni znojenjem gube mnoge minerale važne za funkciju mišićnog tkiva.
Orasi i bademi su posebno dobri za žene u menopauzi jer ublažavaju tegobe poput suve kože i naglih promena raspoloženja, a pomažu i kod osteoporoze.
Pažnja - ako imate problema s viškom koligrama sebi možete dozvoliti tek jedan orah ili dva badema nedeljno jer 100 g lešnika sadrži 700 kalorija.
Zahvaljujući obilju vlakana pospešuju varenje, a sadrže i kalcijum (jača zube i kosti), kalijum (reguliše krvni pritisak) gvoždje i folnu kiselinu koji utiču na stvaranje crvenih krvnih zrnaca.
Ove se namirnice posebno preporučuju u trudnoći jer folna kiselina smanjuje urodjene anomalije ploda.
Pažnja - osobe koje pate dijareje trebalo bi da ograniče unos zelenog povrća jer ono ima blago laksativno svojstvo.
Mahunarke sadrže i gvoždje i folnu kiselinu koji su važni za stvaranje crvenih krvnih zrnaca. U njima ima i magnezijuma i vitamina B, koji suzbijaju aktivnost slobodnih radikala.
Pažnja – ako imate problema sa hemoroidima izbegavajte ove nemairnice jer su teške za varenje i pospešuju stvaranje gasova i grčeva u stomaku.
Ono najdragocenije u paradajzu je likopena - jedan od najsnažnijih karotenoida s antioksidacijskim svojstvima.
Ako ga jedemo svakodnevno, možemo prepoloviti opasnost od raka bešike, želuca i debelog creva.
Paradajz je najbolja hrana prilikom dijeta jer ne sadrži ni malo masti. U jednom gramu ove biljke ima 26 kalorija.
Najbolje je svež paradjz poprskati sa malo maslinovog ulja jer se likopen najbolje apsorbuje kada se jede s malo nezasićene masti.
Žitarice su bogate i ugljenim hidratima koje organizmu daj energiju ali bez naglog povećavanja glukoze, samim tim ni insulina u krvi, zbog čega integralne žitarice smanjuju rizik od pojave dijabetesa.
Pažnja - ako ste anemični jedite ove žitarice umereno jer sadrže fitate koji otežavaju apsorpciju gvoždja iz creva. Takodje, u prevelikim količinama ugljenihidtrati debljaju i zato unos peciva i testenina treblo bi ograničiti na dva obroka dnevno.
Obilje kalcijuma koristi kostima, gvoždje crveni krvnim zrncima,a vlakana koja sadži olakšavaju varenje i doprinose smanjenju holesterola u krvi, čime se smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara.
Pažnja – krompir je zdrav samo ako je pravilno pripremljen – kuvan ili pečen, dok su tako obožavani pomfrit i čips velika opasnost po zdravlje.
Jaja sadrže i vitamin D koji je dobar za kosti, kao i vitamin A za vid. Još jedna korist koju pružaju jaja jest kolin, supstanca koja pripada B vitaminima
Pažnja - žumance sadrži puno holesterola pa osobe s viškom holesterola u krvi ne bi smele da jedu više od 1-2 žumanca nedeljno.
Masti koje se nalaze u lososu i drugim ribama višestruko su nezasićene omega-3 masnim kiselinama, koje čuvaju zdravlje, a deluju i na mozak ublažavajući depresiju i anksioznost.
Drugi lososov važan sastojak je selen, mineral koji suzbija slobodne radikale, a time i starenje tkiva.
Napokon, losos poput drugih riba sadrži belančevine koje nam osiguravaju sve aminokiseline koje ljudski organizam ne može da proizvede.
(MONDO)
Pravilnom ishranom se može usporiti starenje organizma, zaštiti od mnogih bolesti, kao i umanjiti rizik od naslednih genetskih oboljenja. Brojnim nutricionističkim istraživanjima je ustanovljno koje namirnice mogu da vam promene život, na bolje naravno.
To su: riba, lisnato povrće, paradjz, jaja, mlečni proizvodi, krompir i šumsko voće.
Šumsko voće
Jagode, borovnice, kupine, maline, ribizle i sve ostale male crvenkaste bobice pravi su užitak za organizam.Možete ih jesti same, ili sa nemasnim jogurtom.
Šumsko voće je najbolje brati direktno u prirodi, ali ne pored puta jer su tu zagadjene izduvnim gasovima iz automobila. Ovo voće sadrži mnogo betakarotena (od kojeg telo dobija vitamin A) koji je sprečava nastanak proširenih vena, ali i antioksidantima koji poboljšavaju vid, a kožu održavaju elastičnom.
Takodje, ovo voće je nisko kalorično i odlično je umesto deserta ako ste na dijeti.
Pažnja - ako patite od zatvora onda ne jedite mnogo ovog voća odjednom već ga žvaćite duže.
Koštunjavo voće
Orasi, lešnik, badem i kestenje spadaju u najbolje izvore minerala. Bogati su magnezijumom koji reguliše aktivnost mišića i nervnog sistema.Koštunjavo voće sadrži mangan koji je dobar za kosti i zube, kao i selen, bakar i cink koji suzbija slobodne radikale koji su najodgovorniji za starenje organizma.
Redovno uzimanje ovih namirnica savetuje se ljudima koji se bave sportom i napornim telesnim radom, jer oni znojenjem gube mnoge minerale važne za funkciju mišićnog tkiva.
Orasi i bademi su posebno dobri za žene u menopauzi jer ublažavaju tegobe poput suve kože i naglih promena raspoloženja, a pomažu i kod osteoporoze.
Pažnja - ako imate problema s viškom koligrama sebi možete dozvoliti tek jedan orah ili dva badema nedeljno jer 100 g lešnika sadrži 700 kalorija.
Zeleno povrće
Spanać, zelje, blitva i salata moraju vam što češće biti na tanjiru.Zahvaljujući obilju vlakana pospešuju varenje, a sadrže i kalcijum (jača zube i kosti), kalijum (reguliše krvni pritisak) gvoždje i folnu kiselinu koji utiču na stvaranje crvenih krvnih zrnaca.
Ove se namirnice posebno preporučuju u trudnoći jer folna kiselina smanjuje urodjene anomalije ploda.
Pažnja - osobe koje pate dijareje trebalo bi da ograniče unos zelenog povrća jer ono ima blago laksativno svojstvo.
Mahunasto povrće
Grašak, boranija i pasulj bogati su belančevinama koje pomažu stvaranju i održavanju tkiva. Za razliku od mesa, posebno crvenog koje je, takodje, izvor belnčevina, mahunarke ne uzrokuju procese truljenja koji povećavaju opasnost od zloćudnog tumora debelog creva.Mahunarke sadrže i gvoždje i folnu kiselinu koji su važni za stvaranje crvenih krvnih zrnaca. U njima ima i magnezijuma i vitamina B, koji suzbijaju aktivnost slobodnih radikala.
Pažnja – ako imate problema sa hemoroidima izbegavajte ove nemairnice jer su teške za varenje i pospešuju stvaranje gasova i grčeva u stomaku.
Paradajz
U botaničkom smislu paradjz je voće, ali s obzirom na to da paradjz nije sladak, već ima kiselo-slan ukus, koristi se kao povrće. Bogat je betakarotenom koji se u organizmu pretvara u vitamin A, koristan za elastičnost kože. Sadrži i vitamine B i C, kao i minerale.Ono najdragocenije u paradajzu je likopena - jedan od najsnažnijih karotenoida s antioksidacijskim svojstvima.
Ako ga jedemo svakodnevno, možemo prepoloviti opasnost od raka bešike, želuca i debelog creva.
Paradajz je najbolja hrana prilikom dijeta jer ne sadrži ni malo masti. U jednom gramu ove biljke ima 26 kalorija.
Najbolje je svež paradjz poprskati sa malo maslinovog ulja jer se likopen najbolje apsorbuje kada se jede s malo nezasićene masti.
Integralne žitarice
Integralne žitarice su bogate vlaknima koja podstiču rad creva. Obiluju i selenom koji je antioksidant, kao i vitaminima B grupe koje su odličan izvor energije.Žitarice su bogate i ugljenim hidratima koje organizmu daj energiju ali bez naglog povećavanja glukoze, samim tim ni insulina u krvi, zbog čega integralne žitarice smanjuju rizik od pojave dijabetesa.
Pažnja - ako ste anemični jedite ove žitarice umereno jer sadrže fitate koji otežavaju apsorpciju gvoždja iz creva. Takodje, u prevelikim količinama ugljenihidtrati debljaju i zato unos peciva i testenina treblo bi ograničiti na dva obroka dnevno.
Krompir
Kuvan, pečen ili pripremljen kao pire, krompir je namirnica bogata karotenoidima i flavonoidima -antioksidantima koji su dobri za čišćenj oragizma. Sadrži i kukoamin, novootkrivena supstanca koja snižava krvni pritisak.Obilje kalcijuma koristi kostima, gvoždje crveni krvnim zrncima,a vlakana koja sadži olakšavaju varenje i doprinose smanjenju holesterola u krvi, čime se smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara.
Pažnja – krompir je zdrav samo ako je pravilno pripremljen – kuvan ili pečen, dok su tako obožavani pomfrit i čips velika opasnost po zdravlje.
Jaja
Kokošije jaje je neverovatna namirnica jedinstvenog hemijskog sastava. Jedno jaje sadrži 5,5 g belančevina i samo 68 kalorija.Jaja sadrže i vitamin D koji je dobar za kosti, kao i vitamin A za vid. Još jedna korist koju pružaju jaja jest kolin, supstanca koja pripada B vitaminima
Pažnja - žumance sadrži puno holesterola pa osobe s viškom holesterola u krvi ne bi smele da jedu više od 1-2 žumanca nedeljno.
Riba
Ribe, posebno one masnije, poput lososa, haringe, skuše i tune, izvrstan su izvor mnogih hranjivih supstanci.Masti koje se nalaze u lososu i drugim ribama višestruko su nezasićene omega-3 masnim kiselinama, koje čuvaju zdravlje, a deluju i na mozak ublažavajući depresiju i anksioznost.
Drugi lososov važan sastojak je selen, mineral koji suzbija slobodne radikale, a time i starenje tkiva.
Napokon, losos poput drugih riba sadrži belančevine koje nam osiguravaju sve aminokiseline koje ljudski organizam ne može da proizvede.
(MONDO)