Nemački naučnici su ustanovili da se kombinacijom uboda zaraženog komarca i upotrebom antibiotika širenje malarije može sprečiti.
Ovo saznanje moglo bi da predstavlja revoluciju u borbi protiv malarije, prenosi "Dojče vele".
Klin se klinom izbija - tom logikom krenuli su naučnici sa berlinskog Instituta za infektivnu biologiju "Maks Plank" u nameri da pronađu način kako da spreče širenje malarije.
U velikim i pažljivo zatvorenim inkubatorima, naučnici čuvaju komarce, (pre)nosioce parazita koji izazivaju ovu bolest. Kaj Matuševski i članovi njegovog tima istraživača koriste ove insekte kako bi zarazili glodare malarijom. Zraženi miševi su onda tri dana pod tretmanom antibioticima - posle kojeg više ne pokazuju znake bolesti.
Šef istraživanja kaže da bi to moglo da znači da su on i njegov tim otkrili prvu vakcinu protiv malarije za koju igla nije potrebna. To bi moglo da predstavlja spas za milijarde ljudi širom sveta koji su, zbog života u tropskim i suptropskim, močvarnim predelima, svakodnevno izloženi riziku od zaraze.
Matuševski kaže da je ideja vodilja prilikom ovog poduhvata bila kombinacija klasičnog oblik prevencije - kroz upotrebu antibiotika koje mnogi putnici koriste da bi se zaštitili kada dolaze u područje zaraženo malarijom - i prirodnog izlaganja.
Umesto klasične igle, "komarac je naša vrsta šprica putem kojeg se u organizam unosi parazit, čije se razvijanje u jetri sprečava upotrebom antibiotika", objašnjava ovaj istraživač.
Pored toga što nisu bili zaraženi, glodari su i razvili dugotrajnu otpornost na ovu bolest, uvideli su naučnici.
Miševi su posle 40 dana bili ponovo izloženi ubodima komaraca, koji izaziva malariju, isti postupak je usledio i posle četiri, odnosno šest meseci od prvobitnog ujeda. Ovoga puta nisu bili korišćeni antibiotici. Ipak, nijedan od ispitivanih glodara nije bio zaražen.
Antibiotici koje su naučnici ovom prilikom koristili bili su klindamicin i azitromicin, koji su inače lako dostupni u apotekama. To je posebno važna informacija za siromašne države i njihovo stanovništvo.
Međutim, doktor Majkl Knapik, iz Berlinskog centra za tropsku i putnu medicinu, upozorava na to da ako se antibiotici uzimaju duže vreme stvara se otpornost, ali i dodaje da otpornost na antibiotike nije toliko rasprostranjena u Africi, kakav je slučaj u zapadnim državama.
"Ne možemo da postignemo nešto poput antiparazitskog imuniteta, ali možemo da se zaštitimo od bolesti", rekao je Matuševski.
Prva klinička testiranja bi mogla da uslede već sledećeg leta u Africi. Naučnici sa berlinskog instituta upozoravaju da je njihovo otkriće samo jedna karika u lancu koji bi malariju mogao i zauvek da obuzda.
(MONDO)
Klin se klinom izbija - tom logikom krenuli su naučnici sa berlinskog Instituta za infektivnu biologiju "Maks Plank" u nameri da pronađu način kako da spreče širenje malarije.
U velikim i pažljivo zatvorenim inkubatorima, naučnici čuvaju komarce, (pre)nosioce parazita koji izazivaju ovu bolest. Kaj Matuševski i članovi njegovog tima istraživača koriste ove insekte kako bi zarazili glodare malarijom. Zraženi miševi su onda tri dana pod tretmanom antibioticima - posle kojeg više ne pokazuju znake bolesti.
Šef istraživanja kaže da bi to moglo da znači da su on i njegov tim otkrili prvu vakcinu protiv malarije za koju igla nije potrebna. To bi moglo da predstavlja spas za milijarde ljudi širom sveta koji su, zbog života u tropskim i suptropskim, močvarnim predelima, svakodnevno izloženi riziku od zaraze.
Matuševski kaže da je ideja vodilja prilikom ovog poduhvata bila kombinacija klasičnog oblik prevencije - kroz upotrebu antibiotika koje mnogi putnici koriste da bi se zaštitili kada dolaze u područje zaraženo malarijom - i prirodnog izlaganja.
Umesto klasične igle, "komarac je naša vrsta šprica putem kojeg se u organizam unosi parazit, čije se razvijanje u jetri sprečava upotrebom antibiotika", objašnjava ovaj istraživač.
Pored toga što nisu bili zaraženi, glodari su i razvili dugotrajnu otpornost na ovu bolest, uvideli su naučnici.
Miševi su posle 40 dana bili ponovo izloženi ubodima komaraca, koji izaziva malariju, isti postupak je usledio i posle četiri, odnosno šest meseci od prvobitnog ujeda. Ovoga puta nisu bili korišćeni antibiotici. Ipak, nijedan od ispitivanih glodara nije bio zaražen.
Antibiotici koje su naučnici ovom prilikom koristili bili su klindamicin i azitromicin, koji su inače lako dostupni u apotekama. To je posebno važna informacija za siromašne države i njihovo stanovništvo.
Međutim, doktor Majkl Knapik, iz Berlinskog centra za tropsku i putnu medicinu, upozorava na to da ako se antibiotici uzimaju duže vreme stvara se otpornost, ali i dodaje da otpornost na antibiotike nije toliko rasprostranjena u Africi, kakav je slučaj u zapadnim državama.
"Ne možemo da postignemo nešto poput antiparazitskog imuniteta, ali možemo da se zaštitimo od bolesti", rekao je Matuševski.
Prva klinička testiranja bi mogla da uslede već sledećeg leta u Africi. Naučnici sa berlinskog instituta upozoravaju da je njihovo otkriće samo jedna karika u lancu koji bi malariju mogao i zauvek da obuzda.
(MONDO)