U Srbiji od dijabetesa boluje oko pola miliona ljudi, ali oko 250.000 ne zna da boluje, rekao je predsednik Republičke stručne komisije za dijabetes prof. dr Nebojša Lalić, na stručnom skupu posvećenom prevenciji dijabetesa koji se održava u Privrednoj komori Beograda.
Prema Lalićevim rečima, stres je jedan od faktora koji dovodi do toga da se kod osoba koja su osetljive na pojavu šećerne bolesti ta bolest i pojavi.
"Prema nekim podacima, Srbija po pitanju broja obolelih od dijabetesa ne zaostaje za trendom koji postoji u zemljama u okruženju, a koje se nalaze u periodu tranzicije, među kojima su Hrvatska, Makedonija, Slovenija, Crna Gora", rekao je dr Lalić.
On savetuje onima koji su oboleli da moraju da shvate šećerna bolest neminovno menja način života, a svima ostalima da ispitaju svoj rizik, da se obrate lekaru i ako je taj rizik veći da se pozabave prevencijom.
On je istakao da je, u okviru prevencije, nužna promena načina ishrane (smanjenje unosa masti, naročito zasićenih) i povećanje fizičke aktivnosti.
Na skupu je istaknuto da se očekuje da će do 2025. godine broj obolelih u svetu narasti na 380 miliona, kao i da se svake godine 3,8 miliona smrtnih slučajeva može pripisati dijabetesu.
Stručnjaci su, takođe, istakli da se na svakih 10 sekundi kod dve osobe razvije dijabetes i da svakih 10 sekundi jedna osoba umre od bolesti čiji je uzrok ta bolest.
Cilj skupa je bio apel i podizanje svesti o značaju prevencije dijabetesa kao i merama neophodnim za rano otkrivanje i kontrolu ove bolesti.
Globalna epidemija dijabetesa je jedan od najvećih zdravstvenih izazova 21. veka. Zbog sve većeg broja obolelih, brojnih komplikacija, velikih troškova lečenja, čestih odsustvovanja sa posla i skraćenog radnog i životnog veka obolelih, dijabetes predstavlja veliko opterećenje za zdravstveni sistem i ekonomski razvoj svih zemalja, posebno zemalja u tranziciji.
Organizatori skupa bili su Privredna komora Beograda i Udruženje industrije, u saradnji sa Evropskim Velnes Institutom, Kliničkim centrom Srbije, Institutom za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" i Novo Nordisk Farmom.
(Tanjug)
"Prema nekim podacima, Srbija po pitanju broja obolelih od dijabetesa ne zaostaje za trendom koji postoji u zemljama u okruženju, a koje se nalaze u periodu tranzicije, među kojima su Hrvatska, Makedonija, Slovenija, Crna Gora", rekao je dr Lalić.
On savetuje onima koji su oboleli da moraju da shvate šećerna bolest neminovno menja način života, a svima ostalima da ispitaju svoj rizik, da se obrate lekaru i ako je taj rizik veći da se pozabave prevencijom.
On je istakao da je, u okviru prevencije, nužna promena načina ishrane (smanjenje unosa masti, naročito zasićenih) i povećanje fizičke aktivnosti.
Na skupu je istaknuto da se očekuje da će do 2025. godine broj obolelih u svetu narasti na 380 miliona, kao i da se svake godine 3,8 miliona smrtnih slučajeva može pripisati dijabetesu.
Stručnjaci su, takođe, istakli da se na svakih 10 sekundi kod dve osobe razvije dijabetes i da svakih 10 sekundi jedna osoba umre od bolesti čiji je uzrok ta bolest.
Cilj skupa je bio apel i podizanje svesti o značaju prevencije dijabetesa kao i merama neophodnim za rano otkrivanje i kontrolu ove bolesti.
Globalna epidemija dijabetesa je jedan od najvećih zdravstvenih izazova 21. veka. Zbog sve većeg broja obolelih, brojnih komplikacija, velikih troškova lečenja, čestih odsustvovanja sa posla i skraćenog radnog i životnog veka obolelih, dijabetes predstavlja veliko opterećenje za zdravstveni sistem i ekonomski razvoj svih zemalja, posebno zemalja u tranziciji.
Organizatori skupa bili su Privredna komora Beograda i Udruženje industrije, u saradnji sa Evropskim Velnes Institutom, Kliničkim centrom Srbije, Institutom za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" i Novo Nordisk Farmom.
(Tanjug)