Naučnici kažu da dugo sedenje menja hemijski sastav organizma i da može da utiče na to koliko dugo ćemo živeti.
Nije važno samo gde sedimo - u kancelariji, školi, u kolima ili kod kuće, već je i koliko sati to traje.
Nekoliko studija pokazalo je da su oni koji dugo sede skloni gojenju, srčanim bolestima i preranoj smrti.
Fiziolog Mark Hamilton ukazuje da pušenje i dugo sedenje imaju iznenađujuće sličnosti, jer su obe globalne pojave koje su opasne.
Hamilton i njegove kolege u Biomedicinskom istraživačkom centru Penington u Luizijani, otkrili su da sedenje deaktivira jednu važnu hemikaliju koja sagoreva masti i da ljudi koji sede duže od 6 sati dnevno češće umiru od dijabetesa.
Prema jednom istraživanju iz 2004. godine, Amerikanci više od pola života provedu sedeći i to na poslu, u kolima i kod kuće.
(Tanjug)
Nekoliko studija pokazalo je da su oni koji dugo sede skloni gojenju, srčanim bolestima i preranoj smrti.
Fiziolog Mark Hamilton ukazuje da pušenje i dugo sedenje imaju iznenađujuće sličnosti, jer su obe globalne pojave koje su opasne.
Hamilton i njegove kolege u Biomedicinskom istraživačkom centru Penington u Luizijani, otkrili su da sedenje deaktivira jednu važnu hemikaliju koja sagoreva masti i da ljudi koji sede duže od 6 sati dnevno češće umiru od dijabetesa.
Prema jednom istraživanju iz 2004. godine, Amerikanci više od pola života provedu sedeći i to na poslu, u kolima i kod kuće.
(Tanjug)