Smanjenje veličine mozga usledilo je nakon dva miliona godina tokom kojih se ljudska lobanja postepeno povećavala, što se događalo u celom svetu i odnosilo se na oba pola i sve rase, piše "Dejli mejl".

"U proteklih 20.000 godina, prosečna veličina muškog mozga se smanjila sa 1.500 na 1.350 kubih centimetara, čime je izgubljen deo mozga veličine teniske lopte, a ženski mozak se smanjio u otprilike istoj meri", piše Kejtlin Mekolif u članku objavljenom u američkom naučnom časopisu "Diskaver".

Mekolifova je komentarisala navode antropologa Džona Hoksa sa Univerziteta u Viskonsinu, koji tvrdi da činjenica da se ljudski mozak smanjuje ne mora da ukazuje i na smanjenje inteligencije, već naprotiv, na njeno povećanje. Mozak koristi 20 odsto energije organizma, te veći mozak zahteva više energije i sporije se razvija, smatra Hoks.

S ovim nalazom neki antropolozi se slažu, ističući da su naši mozgovi iako manji, postali efikasniji, dok drugi smatraju da je čovek u toku razvoja postajao gluplji.

"Dejli mejl" je naveo da misteriju smanjenja mozga pokušavaju da objasne razne teorije. Prema jednoj od njih velika glava je bila neophodna za preživljavanje u hladnim uslovima u periodu mlađeg paleolita.

Druga teorija kaže da su se lobanje razvijale tako da čovek može da žvaće hranu koju ulovi, kao što su zečevi, irvasi, lisice i konji, a da se njena veličina smanjivala kako je počela da se konzumira lakša hrana.

(Tanjug)