Neka istraživanja pokazuju da tegobe pri promeni vremena sada ima čak 80 odsto svetske populacije.
Zvanična medicina još ne može da odgovori da li smo svi pomalo postali meteoropate? Ili, kroz žiganje u različitim delovima tela, umor, nesanicu, glavobolju, vrtoglavicu, malaksalost i druge tegobe, koje pripisujemo promeni vremena, samo emitujemo unutrašnje nezadovoljstvo zbog posla, besparice, bolesti...
Neka istraživanja pokazuju da tegobe pri promeni vremena sada ima čak 80 odsto svetske populacije. Većinom su to meteoropate, ljudi koji pate od bolesti vremena. A samo pola veka ranije ovaj sindrom pogađao je tek 20 odsto stanovnika, pišu "Novosti".
Iako meteoropatija još nema zvanično mesto u medicini, lekari ne umanjuju utucaj atmosferskih prilika na zdravlje. Ali, ne mogu da objasne zašto neko jeste ili nije meteoropata.
"Ne možemo tačno da uđemo u suštinu fiziologije", kaže za "Novosti" dr Nada Macura, iz beogradskog Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. "Da li i koliko vremenski parametri utiču na čoveka zavisi od geografskog podneblja, godina, genetike i niza drugih faktora. Među spoljnim faktorima nije važna samo temperatura vazduha, već i vlažnost vazduha, magla, smog, vetar, atmosferski pritisak. Ako je čovek bogat, zdrav i zadovoljan, teško da će se žaliti na vreme. Ali, ako je siromašan, bolestan ili psihički labilan, razumljivo da mu sve smeta."
Lekari kažu da ljude osetljive na vreme neće automatski zaboleti glava kada skoči atmosferski pritisak, jer se to događa tek kada se poklopi sa kretanjem ciklona i anticiklona, i drugih uticaja iz atmosfere.
"Promena atmosferskog pritiska i temperature nema značajnog uticaja na zdravlje ljudi", kaže za "Novosti" inženjer Milan Stevančević, koji se već 35 godina bavi elektromagnetnom prognozom. "Kada bi bilo drugačije čovek koji dolazi sa Zvezdare razboleo bi se kad dođe u centar Beograda, jer je tu niži atmosferski pritisak. Isto bi se događalo i kada zimi iz prostorije gde je bar 20 stepeni izađemo na minus 10, a svi smo svedoci da atmosferski pritisak i temperatura ne utiču baš toliko na ljudski organizam."
Atmosferski parametri, ipak, utiču na zdravlje ljudi, a glavnu ulogu ima energija sa Sunca. Kiša jona i neutrona, koja se stvara 10 kilometara iznad površine zemlje, ljudima donosi nelagodnost i zdravstvene tegobe.
"Uticaj energije Sunca na ljude jako je veliki i zato kosmonauti moraju da nose 'oklope'", zaključuje Stevančević.
Bioprognoza
Mnogi ne izlaze iz kuće dok ne vide bioprognozu, koja se kod nas radi 30 godina. Za to vreme praćeno je 13 grupa hroničnih bolesti: infarkt, astma, oboljenja srca, čir na dvanaestopalačnom crevu, psihički problemi, dijabetes, reumatična oboljenja... Utvrđeno je da se meteoropatske reakcije javljaju čak i 48 sati pre promene vremena.
Astmatičari i srčani bolesnici su najosetljiviji na promenu vremena.
Ljudima sa bolestima krvnih sudova smeta prelazak sa toplog na hladno vreme.
Reumatičarima najviše smetaju hladnoća i vlaga.
Psihičke bolesnike veoma uznemirava južni vetar.
(MONDO)
Neka istraživanja pokazuju da tegobe pri promeni vremena sada ima čak 80 odsto svetske populacije. Većinom su to meteoropate, ljudi koji pate od bolesti vremena. A samo pola veka ranije ovaj sindrom pogađao je tek 20 odsto stanovnika, pišu "Novosti".
Iako meteoropatija još nema zvanično mesto u medicini, lekari ne umanjuju utucaj atmosferskih prilika na zdravlje. Ali, ne mogu da objasne zašto neko jeste ili nije meteoropata.
"Ne možemo tačno da uđemo u suštinu fiziologije", kaže za "Novosti" dr Nada Macura, iz beogradskog Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. "Da li i koliko vremenski parametri utiču na čoveka zavisi od geografskog podneblja, godina, genetike i niza drugih faktora. Među spoljnim faktorima nije važna samo temperatura vazduha, već i vlažnost vazduha, magla, smog, vetar, atmosferski pritisak. Ako je čovek bogat, zdrav i zadovoljan, teško da će se žaliti na vreme. Ali, ako je siromašan, bolestan ili psihički labilan, razumljivo da mu sve smeta."
Lekari kažu da ljude osetljive na vreme neće automatski zaboleti glava kada skoči atmosferski pritisak, jer se to događa tek kada se poklopi sa kretanjem ciklona i anticiklona, i drugih uticaja iz atmosfere.
"Promena atmosferskog pritiska i temperature nema značajnog uticaja na zdravlje ljudi", kaže za "Novosti" inženjer Milan Stevančević, koji se već 35 godina bavi elektromagnetnom prognozom. "Kada bi bilo drugačije čovek koji dolazi sa Zvezdare razboleo bi se kad dođe u centar Beograda, jer je tu niži atmosferski pritisak. Isto bi se događalo i kada zimi iz prostorije gde je bar 20 stepeni izađemo na minus 10, a svi smo svedoci da atmosferski pritisak i temperatura ne utiču baš toliko na ljudski organizam."
Atmosferski parametri, ipak, utiču na zdravlje ljudi, a glavnu ulogu ima energija sa Sunca. Kiša jona i neutrona, koja se stvara 10 kilometara iznad površine zemlje, ljudima donosi nelagodnost i zdravstvene tegobe.
"Uticaj energije Sunca na ljude jako je veliki i zato kosmonauti moraju da nose 'oklope'", zaključuje Stevančević.
Bioprognoza
Mnogi ne izlaze iz kuće dok ne vide bioprognozu, koja se kod nas radi 30 godina. Za to vreme praćeno je 13 grupa hroničnih bolesti: infarkt, astma, oboljenja srca, čir na dvanaestopalačnom crevu, psihički problemi, dijabetes, reumatična oboljenja... Utvrđeno je da se meteoropatske reakcije javljaju čak i 48 sati pre promene vremena.
Astmatičari i srčani bolesnici su najosetljiviji na promenu vremena.
Ljudima sa bolestima krvnih sudova smeta prelazak sa toplog na hladno vreme.
Reumatičarima najviše smetaju hladnoća i vlaga.
Psihičke bolesnike veoma uznemirava južni vetar.
(MONDO)