Temperaturne razlike nepovoljno su se odrazile na mnoge ljude, a posebno na hronične bolesnike. Meteorolozi kažu da nas narednih dana očekuju temperature od preko 25 stepeni, a sredinom aprila nailazi kišni period i temperature ispod 10 stepeni Celzijusa.
"Tipični simptomi osetljivosti na vremenske promene su osećaj mučnine, depresivno stanje, vrtoglavica, glavobolja, visok ili nizak krvni pritisak, te opšta telesna slabost i neobjašnjiv umor. Digestivne tegobe obuhvataju osim mučnine nelagodnost i bolove u trbuhu, prolivaste stolice i nadimanje trbuha. Kod hroničnih bolesnika koji imaju, recimo, ulkusnu bolest, gastritis, ulcerozni kolitis, Kronovu ili refluksnu bolest, može doći do pogoršanja tegoba", kaže za "Blic" Predrag Dugalić, gastroenterolog u KBC-u Zemun.
Da na zdravlje ljudi loše utiču sve velike promene i svako nestabilno vreme, tvrdi i kardiolog Aleksandar Davidović iz KBC-a Zvezdara.
"Kad temperatura naglo padne za 15 stepeni, kao što se dešavalo, dolazi do naglih varijacija krvnog pritiska, a kod pacijenata koji imaju problema sa srcem ili anginom pektoris do bola u grudima", kaže dr Davidović.
I psihijatri su konstatovali da se njihovi pacijenti lošije osećaju prilikom velikih vremenskih promena. Bilo je i pokušaja samoubistava, što, tvrdi specijalista psihijatrije Ljiljana Simić, nije neuobičajeno sa proleća, ali je postalo učestalije.
Nizak atmosferski pritisak i visoka vlažnost vazduha pogoršavaju tegobe, dok visok atmosferski pritisak i toplo vreme pogoduju većini bolesnika.
Dr Ivica Jeremić s Instituta za reumatologiju Srbije poručuje da treba iskoristiti najprijatniji deo dana i prošetati na čistom vazduhu. U prirodi, u okolini vodopada i velikih vodoskoka je veća koncentracija negativnih jona. Za one koji provode mnogo vremena u zatvorenom prostoru, rešenje bi bilo da nabave jonizatore vazduha.
- Pravilna ishrana uključuje mnogo sezonskog voća i povrća, kvalitetnih proteina i složenih ugljenih hidrata, dodatak vitamina i minerala uz minimum dva litra vode dnevno.
- Praktikujte više manjih obroka dnevno.
- Boravak u prirodi, šetnje po svežem vazduhu, sportovi na otvorenom, vožnje biciklom, planinarenje kako bi se organizam privikao na vremenske promene i dobio dnevnu dozu sunčevog svetla i D-vitamina.
- Kretanje i vežbanje barem pola sata dnevno. Ovo se ne odnosi na bolesti srca i pritiska, ovim pacijentima se ne preporučuje fizički napor dok se vreme ne stabilizuje.
- Pratite bioprognozu. Redovno praćenje biometorološke prognoze pripremiće vas na nalete loših vremenskih prilika.
- Ukoliko tegobe potraju, posavetujte se s lekarom. Ovo važi i za promene ponašanja, ako neko primeti da se njegov najbliži povlači, da je nezadovoljan, da se presabira, treba da ga odvede na razgovor sa psihijatrom.
(MONDO)
Da na zdravlje ljudi loše utiču sve velike promene i svako nestabilno vreme, tvrdi i kardiolog Aleksandar Davidović iz KBC-a Zvezdara.
"Kad temperatura naglo padne za 15 stepeni, kao što se dešavalo, dolazi do naglih varijacija krvnog pritiska, a kod pacijenata koji imaju problema sa srcem ili anginom pektoris do bola u grudima", kaže dr Davidović.
I psihijatri su konstatovali da se njihovi pacijenti lošije osećaju prilikom velikih vremenskih promena. Bilo je i pokušaja samoubistava, što, tvrdi specijalista psihijatrije Ljiljana Simić, nije neuobičajeno sa proleća, ali je postalo učestalije.
Nizak atmosferski pritisak i visoka vlažnost vazduha pogoršavaju tegobe, dok visok atmosferski pritisak i toplo vreme pogoduju većini bolesnika.
Dr Ivica Jeremić s Instituta za reumatologiju Srbije poručuje da treba iskoristiti najprijatniji deo dana i prošetati na čistom vazduhu. U prirodi, u okolini vodopada i velikih vodoskoka je veća koncentracija negativnih jona. Za one koji provode mnogo vremena u zatvorenom prostoru, rešenje bi bilo da nabave jonizatore vazduha.
Sprečiti posledice
- Redovno uzimajte terapiju.- Pravilna ishrana uključuje mnogo sezonskog voća i povrća, kvalitetnih proteina i složenih ugljenih hidrata, dodatak vitamina i minerala uz minimum dva litra vode dnevno.
- Praktikujte više manjih obroka dnevno.
- Boravak u prirodi, šetnje po svežem vazduhu, sportovi na otvorenom, vožnje biciklom, planinarenje kako bi se organizam privikao na vremenske promene i dobio dnevnu dozu sunčevog svetla i D-vitamina.
- Kretanje i vežbanje barem pola sata dnevno. Ovo se ne odnosi na bolesti srca i pritiska, ovim pacijentima se ne preporučuje fizički napor dok se vreme ne stabilizuje.
- Pratite bioprognozu. Redovno praćenje biometorološke prognoze pripremiće vas na nalete loših vremenskih prilika.
- Ukoliko tegobe potraju, posavetujte se s lekarom. Ovo važi i za promene ponašanja, ako neko primeti da se njegov najbliži povlači, da je nezadovoljan, da se presabira, treba da ga odvede na razgovor sa psihijatrom.
(MONDO)