Slušaj vest

Danas sve više ljudi nosi pametne satove kako bi pratili svoje zdravstveno stanje, uključujući i otkucaje srca u stanju mirovanja. Ove tehnologije nude uvid u naše telo i pomažu nam da bolje razumemo signale koje ono šalje. Jedna od najčešće praćenih vrednosti je srčana frekvencija u mirovanju, koja može da otkrije mnogo toga o našem opštem zdravlju i kondiciji.

Šta je normalna srčana frekvencija u mirovanju?

Naše srce kuca brže kada vežbamo, što je razlog zašto je trening zasnovan na srčanom ritmu vrlo koristan. Ipak, čak i kada ne radimo ništa fizički aktivno, brzina otkucaja srca može da nam da korisne informacije. Ako imate pametni sat koji meri srčanu frekvenciju u mirovanju, evo kako da tumačite te podatke.

Zdravstveni radnici obično smatraju da je između 60 i 100 otkucaja u minuti normalna vrednost za srčanu frekvenciju u mirovanju. Međutim, to se uglavnom odnosi na ljude koji mirno sede. Pametni satovi i drugi uređaji koje nosite, tokom spavanja mogu da zabeleže i niže vrednosti.

Niža srčana frekvencija u mirovanju je obično bolja

ekg
Foto: Roman023_photography/Shutterstock.com

Sportisti i osobe s dobrom kardiovaskularnom kondicijom obično imaju nižu srčanu frekvenciju u mirovanju. Kako se vaša kondicija poboljšava, tako se i ova vrednost snižava, što je često znak da vaši napori daju rezultate.

Privremeno povišena frekvencija može da ukaže na:

  • fizički ili mentalni stres (npr. umor od napornih treninga)
  • početak menstrualnog ciklusa (folikularna faza)
  • početak bolesti
    upotrebu lekova koji utiču na srčani ritam
  • loš san ili kasno konzumiranje alkohola

Zašto ne treba da upoređujete svoj srčani ritam s tuđim?

Iako je primamljivo želeti "idealnu" vrednost, srčana frekvencija u mirovanju nije takmičenje. Ljudi su različiti - neko može da ima prirodno višu ili nižu vrednost bez obzira na kondiciju ili zdravlje. Generalno, manje osobe imaju nešto višu frekvenciju, što je razlog zašto žene u proseku imaju više otkucaja nego muškarci. Srčani ritam može da se menja i s godinama - blago raste u ranoj odrasloj dobi, a zatim se stabilizuje.

BONUS VIDEO:

10:52
Ovo su simptomi da imate probleme sa srcem! Akademik Seferović u emisiji "Puls Srbije" upozorava: Svaki drugi pacijent ne preživi duže od pet godina! Izvor: Kurir televizija