Postoji jedna bolnica u kojoj greške nisu smrtonosne - Centar za medicinske simulacije u gradu Mesa, u Arizoni.

Lekari i medicinske setre odlaze tamo da bi uvežbali svoje veštine bez straha da će povrediti pacijenta. To je zbog toga što njihovi pacijenti nisu ljudi već kompjuterizovane lutke, napravljene sa svrhom da pomognu medicinskom osoblju da savladaju neophodne veštine, piše "Mens helt" (Men's Health)

Kerol Čini, direktor kliničke edukacije neprofitne organizacije "Baner helt" (Banner Health), veruje da što ovakvih simulacija bude više, manje će biti grešaka u stvarnom svetu.

“Ranije su medicinske škole uglavnom prenosile teorijsko znanje sestrama i lekarima, a tek su ih bolnice bacale u vatru”, kaže Čini.

“Za neke je to bilo previše. Naročito za medicinske sestre. Mnoge odustaju tokom prve godine prakse. Simulacija bi trebalo da pomogne da se prevaziđe ovaj problem. Kod nas su pacijenti od plastike, ako se desi neka greška, samo ih restartujemo.”

Ovakvi kursevi će vam možda spasiti život u budućnosti, ali šta ako vama, ili nekom vama dragom bolničko lečenje zatreba već danas?

Raspitajte se o sledećem:

Da li vaš hirurg igra video igre? Istraživanje koje je nedavno sprovedeno među lekarima u bolnici Baner, pokazalo je da je Nintendov Wii sistem – a naročito igra Marble Mania, “efikasan laparoskopski simulator” zato što omogućava uvežbavanje veština potrebnih i za laparoskopske procedure.

Istraživanja u drugim bolnicama su pokazala da hirurzi koji su odrasli igrajući video igre bar tri sata nedeljno, a naročito oni koji ih još igraju, pokazuju bolje rezultate i prave manje grešaka. Stoga, nije loše da znate da li vaš hirurg igra Wii igrice.

Koliko operacija je vaš hirurg uradio? Studije sprovedene na operacijama žučne kese su pokazale da hirurzi ne dostižu “stabilni kvalitet” dok ne izvedu bar 50 operacija, kaže dr Robert Vočer profesor medicine na Univerzitetu Kalifornija u San Francisku i nacionalni stručnjak za bezbednost pacijenata.

“To znači da ne biste želeli da budete jedan od onih od 1 do 49” kaže on. Pitajte svog lekara koliko je operacija te vrste uradio.

Da li članovi operacionog tima lako razlikuju levo i desno? To i nije tako lako kad je pacijent na operacionom stolu, pokriven i spreman za operaciju. Zato, uzmite marker i ispišite “ovde seci”, ili “ovo koleno” na delu tela koji treba da se operiše, kaže dr Brajan Bledso, počasni profesor medicine na Univerzi­tetu Nevada.

“Znam da je teško poverovati, ali čak i u najboljim medicinskim centrima, još uvek se dešava da se operiše pogrešna strana pacijenta.”

Imate li plan za bol? Pre opera­cije, popričajte sa lekarom, ili medicinskom sestrom o tretmanu postoperativnog bola. Iako punjenje narkoticima može zvučati primamljivo, neki lekovi mogu tako usporiti aktivnost mozga da “vam se može desiti da prestanete da dišete”, kaže dr Vočer.

“Bolje je prihvatiti malo bola, intenziteta 1 do 3 na skali od 0 do 10, nego se izložiti riziku da ugrozite disanje.”

(MONDO)