Slušaj vest

Smernice za hipertenziju zasnovane su na najnovijim naučnim istraživanjima i donose veoma važne promene. Granica od 130/80 više nije ciljna vrednost lečenja, kao što je to ranije bilo. Sada je cilj terapije postizanje vrednosti u rasponu 120-129/70-79 mmHg.

Jedna od najvažnijih odluka donetih na kongresu Evropskog kardiološkog društva jeste uvođenje nove dijagnostičke kategorije - "povišenog krvnog pritiska". Cilj ove kategorije je da lekarima olakša odluku o lečenju osoba sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Povišen krvni pritisak sada može da se dijagnostikuje kada merenje pokaže:

  • 120-139 mmHg za sistolni (gornji) pritisak
  • 70-89 mmHg za dijastolni (donji) pritisak.

Međutim, ova dijagnoza ne znači automatski da pacijent treba da počne terapiju lekovima. Prema smernicama ECS 2024, prvi korak je promena životnih navika:

  • smanjenje soli,
  • više fizičke aktivnosti,
  • regulacija telesne težine i
  • zdravija ishrana.

Ako posle tri meseca te promene ne daju rezultate, preporučuje se uvođenje farmakološkog lečenja. Istovremeno, ECS savetuje odmah započinjanje i promene životnog stila i terapije lekovima kod pacijenata sa potvrđenim visokim pritiskom (iznad 140/90 mmHg), kao i kod onih koji spadaju u grupu visokog rizika, poput osoba sa hroničnim oboljenjem bubrega, dijabetesom ili porodičnim oblikom visokog holesterola.

Granica 130/80 odlazi u prošlost

Do sada se lečenje hipertenzije zasnivalo na tome da se najpre pritisak snižavao ispod 140/90 mmHg, a tek potom se procenjivalo da li treba ići ispod 130/80.

Merenje krvnog pritiska i niske vrednosti na aparatu.
U realnim uslovima, pritisak može biti viši za 5-10 mmHg. Foto: skimin0k/Shutterstock

Nove smernice su jasne. Cilj je oboriti i stabilizovati sistolni pritisak između 120 i 129 mmHg. Ako kod pacijenta to nije moguće zbog individualnih razloga, lekar treba da teži najnižoj mogućoj vrednosti pritiska. Drugim rečima, optimalan cilj sada je raspon 120-129 mmHg.

Zašto promena, ako su prethodna istraživanja pokazivala da je 130/80 optimalno za smanjenje rizika od srčanih bolesti?

Prema rečima prof. Rijana Tujza sa Univerziteta Mekgil u Montrealu, razlog je u razlikama između merenja u kliničkim istraživanjima i onih u svakodnevnoj praksi. U realnim uslovima, pritisak može biti viši za 5-10 mmHg, pa je ECS odlučilo da postavi stroži prag ispod 130 mmHg.

ECS ističe važnost prevencije

Na kongresu je naglašena i ključna uloga prevencije. Stručnjaci savetuju pacijentima da samostalno mere krvni pritisak kod kuće, jer rezultati iz ordinacije često nisu potpuno pouzdani.

Postoje dva česta fenomena:

  • Hipertenzija belog mantila - kada su vrednosti u ordinaciji iznad 140/90 mmHg, a kod kuće ispod 135/85 mmHg (ili ispod 130/80 mmHg pri 24-časovnom merenju). Nastaje zbog stresa i napetosti tokom pregleda.
  • Maskirana hipertenzija - suprotna situacija, kada je pritisak u ordinaciji normalan (ispod 140/90 mmHg), ali kod kuće ili pri 24-časovnom merenju pokazuje povišene vrednosti.

Obe situacije su rizične. U prvom slučaju pacijent može nepotrebno da dobije terapiju, dok se u drugom lečenje može započeti prekasno. Zato stručnjaci preporučuju merenje pritiska ujutru i uveče, u mirnim uslovima, uz pouzdane, sertifikovane uređaje.

  • Napomena: Sadržaj sa MONDO portala ima informativno-edukativni karakter i nije zamena za konsultaciju sa lekarom. Pre nego što primenite bilo koji savet iz oblasti medicine, obavezno se posavetujte sa stručnjakom.

BONUS VIDEO:

09:06
"I DALJE JE SLOJEVITO OBLAČENJE KLJUČNO!" Nada Macura za Kurir: Krvni pritisak ostaje neprimećen dok ne DOĐU SIMPTOMI poput OVOG Izvor: Kurir TV