Povodom informacija da su naučnici otkrili lek protiv 15 virusa i leukemije, domaći stručnjaci kažu da treba biti oprezan budući da nije poznato u kojoj su fazi ta istraživanja i na koji način su lekovi testirani.
Direktor Infektivne klinike Kliničkog centra Srbije dr Dragan Delić kazao je da nije pristalica saopštavanja početnih rezultata naučnih istraživanja, pogotovo putem sredstava javnog informisanja.
Naučnici Instituta za tehnologiju u Masačusetsu pronašli su saopštili da se pronašli lek protiv 15 sojeva virusa, među kojima su grip, HIV, boginje, herpes... Taj lek, koji su tamošnji naučnici nazvali "drako" pronalazi mesta koja su zaražena virusom, sprečava početak ili nastavak infekcije i uništava bolesne ćelije, dok zdrave ostaju netaknute.
"Činjenica da se to saopštava putem dnevnih novina nije metod rada istraživačkih ekipa makar bio uspešan, jer to donosi ohrabrenje, često i lažnu nadu, a kasnije se često ispostavi da ti lekovi nemaju svoju efikasnost ili imaju toksična dejstva", kazao je dr Delić Tanjugu.
"Često se kliničke studije završavaju u drugoj ili trećoj fazi zato što su lekovi pokazali neželjene toksične efekte koji donose više problema nego koristi", kazao je Delić koji je dodao da je "pristalica" najpre ćutanja u toj početnoj fazi i saopštavanja rezultata pre završetka procedure istraživanja.
Govoreći o otkriću leka koji navodno leči 15 virusa, Delić je podsetio da među njima postoje oni koji imaju dosta blagu kliničku sliku, kao što su virus prehlade ili gripa, ali da ima i onih virusa koji donose velike medicinske probleme.
Osvrćući se na istraživanja naučnika u Masačusetsu, on je rekao da bi pre svega trebalo imati u vidu dokle su ona stigla, da li je reč o laboratorijskim istraživanjima, da li su testirana na životinjama, kasnije na dobrovoljcima i kako su se pokazala "in vivo" uslovima.
"Ne negiram mogućnost da je otkriveno nešto značajno, ali danas su u medicini napredovanja korak po korak i nema više revolucionarnih otkrića", kazao je direktor Infektivne klinike, dodajući da sve treba prihvatiti sa rezervom dok ne bude konkretnih rezultata u lečenju.
Sličnog mišljenja je i dr Dragana Vujić, načelnik Službe za transplantaciju koštane srži sa laboratorijom za kriobiologiju u Institutu za majku i dete.
Američki mediji saopštili su da su rezultati eksperimentalnog istraživanja grupe naučnika sa Medicinskog fakulteta pri univerzitetu u Pensilvaniji pokazali da genetski modifikovani "limfociti T" za imunološku odbranu ćelija ljudskog organizma, mogu da budu delotvorni protiv hronične limfoidne leukemije - najčešćeg oblika leukemije (raka krvi).
Dr Vujić je upozorila da najave da je otkriven lek koji leči leukemiju mogu biti veoma značajne, ali i opasne ukoliko se ne tumače na pravi način.
I mnogi drugi strani stručnjaci smatraju da iako su rezultati studije ohrabrujući treba da prođe više godina da bi se utvrdilo da li lek zaista deluje i da je neohodna opreznost, jer je ispitivanje leka protiv leukemije sprovedeno kod samo tri pacijenta.
(Tanjug)
Naučnici Instituta za tehnologiju u Masačusetsu pronašli su saopštili da se pronašli lek protiv 15 sojeva virusa, među kojima su grip, HIV, boginje, herpes... Taj lek, koji su tamošnji naučnici nazvali "drako" pronalazi mesta koja su zaražena virusom, sprečava početak ili nastavak infekcije i uništava bolesne ćelije, dok zdrave ostaju netaknute.
"Činjenica da se to saopštava putem dnevnih novina nije metod rada istraživačkih ekipa makar bio uspešan, jer to donosi ohrabrenje, često i lažnu nadu, a kasnije se često ispostavi da ti lekovi nemaju svoju efikasnost ili imaju toksična dejstva", kazao je dr Delić Tanjugu.
"Često se kliničke studije završavaju u drugoj ili trećoj fazi zato što su lekovi pokazali neželjene toksične efekte koji donose više problema nego koristi", kazao je Delić koji je dodao da je "pristalica" najpre ćutanja u toj početnoj fazi i saopštavanja rezultata pre završetka procedure istraživanja.
Govoreći o otkriću leka koji navodno leči 15 virusa, Delić je podsetio da među njima postoje oni koji imaju dosta blagu kliničku sliku, kao što su virus prehlade ili gripa, ali da ima i onih virusa koji donose velike medicinske probleme.
Osvrćući se na istraživanja naučnika u Masačusetsu, on je rekao da bi pre svega trebalo imati u vidu dokle su ona stigla, da li je reč o laboratorijskim istraživanjima, da li su testirana na životinjama, kasnije na dobrovoljcima i kako su se pokazala "in vivo" uslovima.
"Ne negiram mogućnost da je otkriveno nešto značajno, ali danas su u medicini napredovanja korak po korak i nema više revolucionarnih otkrića", kazao je direktor Infektivne klinike, dodajući da sve treba prihvatiti sa rezervom dok ne bude konkretnih rezultata u lečenju.
Sličnog mišljenja je i dr Dragana Vujić, načelnik Službe za transplantaciju koštane srži sa laboratorijom za kriobiologiju u Institutu za majku i dete.
Američki mediji saopštili su da su rezultati eksperimentalnog istraživanja grupe naučnika sa Medicinskog fakulteta pri univerzitetu u Pensilvaniji pokazali da genetski modifikovani "limfociti T" za imunološku odbranu ćelija ljudskog organizma, mogu da budu delotvorni protiv hronične limfoidne leukemije - najčešćeg oblika leukemije (raka krvi).
Dr Vujić je upozorila da najave da je otkriven lek koji leči leukemiju mogu biti veoma značajne, ali i opasne ukoliko se ne tumače na pravi način.
I mnogi drugi strani stručnjaci smatraju da iako su rezultati studije ohrabrujući treba da prođe više godina da bi se utvrdilo da li lek zaista deluje i da je neohodna opreznost, jer je ispitivanje leka protiv leukemije sprovedeno kod samo tri pacijenta.
(Tanjug)