Svaka treća odrasla osoba pati od visokog krvnog pritiska, glavnog uzroka šloga i srčanih oboljenja, objavila je danas Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Najmanje hipertenzičara ima u Kanadi i SAD - manje od 20 odsto, ali u siromašnijim zemljama, kao što je Niger, oni čine blizu 50 odsto stanovništva, prenosi AFP.
U Nigeru 50,3 odsto muškaraca pati od povišenog pritiska, u Mozambiku 46,3, a u Malaviju 44,5 odsto.
Dok su bogate zemlje smanjile broj slučajeva hipertenzije zahvaljujući efikasnoj i jevtinoj terapiji, u Africi mnogi oboleli od povišenog pritiska ostaju bez dijagnoze i ne dobijaju nikakvu terapiju.
Jedan od deset stanovnika sveta ima povišen nivo šećera u krvi, saopštava takođe SZO, uz podatak da na pacifičkim ostrvima procenat takvih dostiže i do jedne trećine.
Između 1980. i 2008. se broj gojaznih u svetu udvostručio, konstatije SZO. Danas se pola milijarde ljudi, odnosno 12 odsto svetskog stanovništva, može smatrati gojaznim.
Među odraslim Amerikancima procenat odraslih koji su gojazni je najviši - 26 odsto, dok je najniži u zemljama Jugoistočne Azije - tri odsto.
Smrtnost dece mlađe od pet godina opala je u svetu sa 10 miliona 2000. godine na 7,6 miliona 2010. Naročito je smanjena smrtnost od malih boginja i bolesti povezanih s dijarejom, konstatuje SZO.
(Tanjug)
U Nigeru 50,3 odsto muškaraca pati od povišenog pritiska, u Mozambiku 46,3, a u Malaviju 44,5 odsto.
Dok su bogate zemlje smanjile broj slučajeva hipertenzije zahvaljujući efikasnoj i jevtinoj terapiji, u Africi mnogi oboleli od povišenog pritiska ostaju bez dijagnoze i ne dobijaju nikakvu terapiju.
Jedan od deset stanovnika sveta ima povišen nivo šećera u krvi, saopštava takođe SZO, uz podatak da na pacifičkim ostrvima procenat takvih dostiže i do jedne trećine.
Između 1980. i 2008. se broj gojaznih u svetu udvostručio, konstatije SZO. Danas se pola milijarde ljudi, odnosno 12 odsto svetskog stanovništva, može smatrati gojaznim.
Među odraslim Amerikancima procenat odraslih koji su gojazni je najviši - 26 odsto, dok je najniži u zemljama Jugoistočne Azije - tri odsto.
Smrtnost dece mlađe od pet godina opala je u svetu sa 10 miliona 2000. godine na 7,6 miliona 2010. Naročito je smanjena smrtnost od malih boginja i bolesti povezanih s dijarejom, konstatuje SZO.
(Tanjug)