Oko 50 odsto lekova koji se nude na internetu ili preko oglasa neprovereno.
Građani ne bi trebalo da preko oglasa ili interneta kupuju lekove jer je 50 odsto medikamenata koji se nude na taj način neporovereno, upozorili su danas predstavnici Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS).
Direktorka ALIMS-a Tatjana Šipetić izjavila je Tanjugu povodom održavanja konferencije "Bezbednost lekova - kako pratiti falsifikovane lekove i kako uspostaviti održiv sistem farmakovigilance" da svi medikamenti prolaze različite vrste kontrola da bi bili registrovani.
"Imamo sistematske kontrole lekova, odnosno uzimanje slučajnih uzoraka i provere njihovog kvaliteta i to je sistem koji treba da da sigurnost da su lekovi koji se nalaze na tržistu sigurni i preporuka je građanima da uvek idu u apoteku i razgovaraju sa farmaceutom kako bi dobili najbolju moguću terapiju", kazala je Šipetić.
Ona je navela da građani nikako ne bi trebalo da kupuju lekove preko oglasa, pijacama, da pozajmljuju od komšija, već da isključivo dobiju preporuku lekara i farmaceuta.
Procena kvaliteta leka traje 30 dana, a ako dokumentacija nije sasvim zadovoljavajuća dobija se rok od još 30 dana za njenu dopunu.
Rok za suštinsku procenu leka je 210 dana, a ako postoji neka nejasnoća dobija se dodatnih 180 dana u okviru kojih klijent može da donese dopunsku dokumentaciju.
Šipetić je govoreći na otvaranju konferencije kazala da je razmena iskustava sa kolegama iz inostranstva veoma korisna i da je cilj da se sve više prijavljuju neželjene reakcije na lekove jer se tako unapređuje kvalitet lekova.
Pavle Zelić iz ALIMS-a rekao je da agencija evidentira takve slučajeve i reaguje, odnosno preduzima mere opreza, među kojima je i mera povlačenja sa tržišta.
Sa svojim nadležnostima Agencija ima pravo da povuče lek sa tržišta, naloži izmene u njegovom uputstvu ili obavesti zdravstvene radnike o određenom riziku pri njegovoj primeni ukoliko se ispostavi da je lek nepouzdan.
"Što se tiče falsifikovanih lekova, oni predstavljaju mnogo veću pretnju i mi sa Ministarstvom zdravlja, carinom, policijom i službama radimo na tome da suzbijemo ovu pojavu", kazao je Zelić Tanjugu.
On je dodao da ima jako malo evidentiranih slučajeva falsifikovanja lekova, što ne znači da nije potreban oprez.
Na svetskom nivou deset odsto lekova je falsifikovano, a u razvijenim zemljama to iznosi jedan odsto.
"Građani nikako ne bi trebalo da kupuju lekove preko interneta, oglasa jer prema podacima Svetske zdravstvene organizacije 50 odsto lekova na internetu su lažni i građani nikako ne bi trebalo da ih uzimaju", kazao je on.
Govoreći o problemima nedostajućih medikamentata, Zelić je rekao da građani uvek mogu dobitu zamenu za lek koji koriste, a ne da traže alternativne metode.
Na konferenciji učestvuju predstavnici institucija angažovanih na borbi protiv falsifikovanih lekova, kao i odgovorni za praćenje neželjenih reakcija na lekove, kako iz državnih institucija, tako iz farmaceutske industrije.
Predavači na skupu su i stručnjaci iz Saveta Evrope, Svetske zdravstvene organizacije i Italijanske agencije za lekove.
(Tanjug)
Direktorka ALIMS-a Tatjana Šipetić izjavila je Tanjugu povodom održavanja konferencije "Bezbednost lekova - kako pratiti falsifikovane lekove i kako uspostaviti održiv sistem farmakovigilance" da svi medikamenti prolaze različite vrste kontrola da bi bili registrovani.
"Imamo sistematske kontrole lekova, odnosno uzimanje slučajnih uzoraka i provere njihovog kvaliteta i to je sistem koji treba da da sigurnost da su lekovi koji se nalaze na tržistu sigurni i preporuka je građanima da uvek idu u apoteku i razgovaraju sa farmaceutom kako bi dobili najbolju moguću terapiju", kazala je Šipetić.
Ona je navela da građani nikako ne bi trebalo da kupuju lekove preko oglasa, pijacama, da pozajmljuju od komšija, već da isključivo dobiju preporuku lekara i farmaceuta.
Procena kvaliteta leka traje 30 dana, a ako dokumentacija nije sasvim zadovoljavajuća dobija se rok od još 30 dana za njenu dopunu.
Rok za suštinsku procenu leka je 210 dana, a ako postoji neka nejasnoća dobija se dodatnih 180 dana u okviru kojih klijent može da donese dopunsku dokumentaciju.
Šipetić je govoreći na otvaranju konferencije kazala da je razmena iskustava sa kolegama iz inostranstva veoma korisna i da je cilj da se sve više prijavljuju neželjene reakcije na lekove jer se tako unapređuje kvalitet lekova.
Pavle Zelić iz ALIMS-a rekao je da agencija evidentira takve slučajeve i reaguje, odnosno preduzima mere opreza, među kojima je i mera povlačenja sa tržišta.
Sa svojim nadležnostima Agencija ima pravo da povuče lek sa tržišta, naloži izmene u njegovom uputstvu ili obavesti zdravstvene radnike o određenom riziku pri njegovoj primeni ukoliko se ispostavi da je lek nepouzdan.
"Što se tiče falsifikovanih lekova, oni predstavljaju mnogo veću pretnju i mi sa Ministarstvom zdravlja, carinom, policijom i službama radimo na tome da suzbijemo ovu pojavu", kazao je Zelić Tanjugu.
On je dodao da ima jako malo evidentiranih slučajeva falsifikovanja lekova, što ne znači da nije potreban oprez.
Na svetskom nivou deset odsto lekova je falsifikovano, a u razvijenim zemljama to iznosi jedan odsto.
"Građani nikako ne bi trebalo da kupuju lekove preko interneta, oglasa jer prema podacima Svetske zdravstvene organizacije 50 odsto lekova na internetu su lažni i građani nikako ne bi trebalo da ih uzimaju", kazao je on.
Govoreći o problemima nedostajućih medikamentata, Zelić je rekao da građani uvek mogu dobitu zamenu za lek koji koriste, a ne da traže alternativne metode.
Na konferenciji učestvuju predstavnici institucija angažovanih na borbi protiv falsifikovanih lekova, kao i odgovorni za praćenje neželjenih reakcija na lekove, kako iz državnih institucija, tako iz farmaceutske industrije.
Predavači na skupu su i stručnjaci iz Saveta Evrope, Svetske zdravstvene organizacije i Italijanske agencije za lekove.
(Tanjug)