Virus koji izaziva temperaturu i osip po rukama i nogama nije nov, kako tvrde neki lekari.
Roditelji i baka dvogodišnjeg Nikole, koji je danima imao povišenu temperaturu i neobjašnjivi osip u ustima i po rukama, bili su više nego iznenađeni kada im je lekarka u jednom privatnom domu zdravlja objasnila da je reč o virusu neobičnog imena "usta-ruke-noge" (Hand-foot-mouth disease) i da je to nova bolest.
Međutim, ma koliko se po nazivu činilo da je reč o nekom novom oboljenju, direktor Instituta za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije profesor dr Dragan Delić za "Politiku" kaže kako je reč o oboljenju koje je dobro poznato infektolozima i da nema razloga ni za čuđenje, a još manje za bilo kakvu paniku. Reč je o čestoj virusnoj infekciji koja se javlja kod odojčadi i male dece.
"Infekciju izaziva virus iz grupe enterovirusa, koji napada usnu duplju i izaziva promene na rukama i na stopalima, a praćen je obično i visokom temperaturom. To nije nikakav novi virus, pripada grupi koksaki virusa. Mi o tome studentima držimo predavanje. Ne postoji uzročna, specifična terapija, nego samo simptomatska", objašnjava dr Delić.
U poslednje vreme, utisak je da nam stalno prete novi virusi ili stare bolesti preobučene u novo ruho. Amerika u ovom času ima više od 18.000 prijavljenih slučajeva velikog kašlja, veliki broj registrovan je i u Engleskoj, a samo tokom jučerašnjeg dana prijavljeni su slučajevi obolevanja od meningokoknog meningitisa u Norveškoj, u Saudijskoj Arabiji je izbila epidemija ebole, u Peruu i Indiji hara tifoid, jedna vrstu tifusa...
"Mnogi virusi pripadaju 21. veku, a ima i onih koji će tek biti otkriveni. Priroda je jedna velika laboratorija. Virus izlazi pre svega iz životinjskog sveta i samo je potrebno vreme da kroz određene mutacije postane prijemčiv za čoveka, kada se premosti takozvana barijera vrste. Tako nam se desio ptičji grip. U svetu ima oko 5.000 virusa. Mi mislimo da imamo dobru dijagnostiku, lekove, nove načine lečenja i da smo superiorni nad virusima, a zapravo smo vrlo ranjivi", objašnjava sagovornik "Politike".
Od 1990. do današnjih dana otkriveno je 30 novih mikroorganizama. Međutim, to ne znači da oni nikada do sada nisu bili prisutni među nama, oni su tu od ranije, ali za medicinu je potrebno vreme da ih dokaže, objašnjava dr Delić.
Naš poznati poznavalac virusa i bakterija, epidemiolog u penziji, primarijus dr Radmilo Petrović kaže kako virusa ima koliko ih je uvek i bilo, ali je sistem globalnog povezivanja informacija doprineo da sada u svakom trenutku saznamo u kom delu sveta je neko oboleo od meningitisa, ebole, ali i salmoneloze i legionarske bolesti. Naravno, on kaže i da je evolucija kod mikroorganizama prisutna i uvek nas neka mutacija virusa može neprijatno iznenaditi. Dr Petrović dodaje kako je najvažnije zapamtiti da se redovnim i velikim obuhvatom vakcinacije možemo sačuvati i od novih i od starih infektivnih bolesti.
"Čak 95 odsto zaraznih bolesti može da se spreči osnovnom higijenom. Od običnog pranja ruke i dostupnosti pijaće čiste vode", podseća ovaj lekar na pravilo koje se često zaboravlja.
(MONDO)
Međutim, ma koliko se po nazivu činilo da je reč o nekom novom oboljenju, direktor Instituta za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije profesor dr Dragan Delić za "Politiku" kaže kako je reč o oboljenju koje je dobro poznato infektolozima i da nema razloga ni za čuđenje, a još manje za bilo kakvu paniku. Reč je o čestoj virusnoj infekciji koja se javlja kod odojčadi i male dece.
"Infekciju izaziva virus iz grupe enterovirusa, koji napada usnu duplju i izaziva promene na rukama i na stopalima, a praćen je obično i visokom temperaturom. To nije nikakav novi virus, pripada grupi koksaki virusa. Mi o tome studentima držimo predavanje. Ne postoji uzročna, specifična terapija, nego samo simptomatska", objašnjava dr Delić.
U poslednje vreme, utisak je da nam stalno prete novi virusi ili stare bolesti preobučene u novo ruho. Amerika u ovom času ima više od 18.000 prijavljenih slučajeva velikog kašlja, veliki broj registrovan je i u Engleskoj, a samo tokom jučerašnjeg dana prijavljeni su slučajevi obolevanja od meningokoknog meningitisa u Norveškoj, u Saudijskoj Arabiji je izbila epidemija ebole, u Peruu i Indiji hara tifoid, jedna vrstu tifusa...
"Mnogi virusi pripadaju 21. veku, a ima i onih koji će tek biti otkriveni. Priroda je jedna velika laboratorija. Virus izlazi pre svega iz životinjskog sveta i samo je potrebno vreme da kroz određene mutacije postane prijemčiv za čoveka, kada se premosti takozvana barijera vrste. Tako nam se desio ptičji grip. U svetu ima oko 5.000 virusa. Mi mislimo da imamo dobru dijagnostiku, lekove, nove načine lečenja i da smo superiorni nad virusima, a zapravo smo vrlo ranjivi", objašnjava sagovornik "Politike".
Od 1990. do današnjih dana otkriveno je 30 novih mikroorganizama. Međutim, to ne znači da oni nikada do sada nisu bili prisutni među nama, oni su tu od ranije, ali za medicinu je potrebno vreme da ih dokaže, objašnjava dr Delić.
Naš poznati poznavalac virusa i bakterija, epidemiolog u penziji, primarijus dr Radmilo Petrović kaže kako virusa ima koliko ih je uvek i bilo, ali je sistem globalnog povezivanja informacija doprineo da sada u svakom trenutku saznamo u kom delu sveta je neko oboleo od meningitisa, ebole, ali i salmoneloze i legionarske bolesti. Naravno, on kaže i da je evolucija kod mikroorganizama prisutna i uvek nas neka mutacija virusa može neprijatno iznenaditi. Dr Petrović dodaje kako je najvažnije zapamtiti da se redovnim i velikim obuhvatom vakcinacije možemo sačuvati i od novih i od starih infektivnih bolesti.
"Čak 95 odsto zaraznih bolesti može da se spreči osnovnom higijenom. Od običnog pranja ruke i dostupnosti pijaće čiste vode", podseća ovaj lekar na pravilo koje se često zaboravlja.
(MONDO)