Srbija je 11. zemlja po smrtnosti usled karcionoma dojke, a 36. po učestalosti tog oboljenja od 186 zemalja. Svake godine od raka dojke oboli 4.000 žena.
Na skupu pod nazivom "Borba protiv raka dojke - zadatak celokupnog društva" ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović izjavila je da se imajući u vidu takvu statistiku, pažnja mora posvetiti ranoj dijagnostici što, kako je kazala, podrazumeva i da se Ministarstvo zdravlja ovom problemu "posveti na jedan drugačiji način".
Kako je rekla, Srbija je 11. zemlja po smrtnosti usled karcionoma dojke, a 36. po učestalosti tog oboljenja od 186 zemalja, a od velike važnosti je obuka kadrova da bi se skrining programi mogli sprovoditi u celoj zemlji.
"Prevencija se mora podići na viši novo, odnosno da se što veći broj žena od 45 do 69 godine pregleda klinički, ali i mamografom", rekla je ona dodajući da skrining programi moraju zaživeti najpre u većim centrima - Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.
Ona je najavila da će početkom novembra biti održan sastanak sa direktorima zdravstvenih ustanova kako bi se razmotrili načini organizacije, a da će se pravi efekti videti naredne godine.
Đukić Dejanović je odgovarajući na pitanja novinara rekla i da lečenje jedne obolele osobe košta oko 100.000 evra, a da se za taj novac na planu prevencije može postići mnogo više.
Ona je navela da problem predstavlja nedovoljan broj radiologa i da se u narednom periodu mora raditi na obuci kadrova.
Direktor Instituta za radiologiju i onkologiju prof. dr Zoran Rakočevć rekao je da je rak dojke izlečiv ako se dijagnoza postavi na vreme, odnosno ako je tumor veličine najviše do 20 milimetara i ako nema promena u limfnim čvorovima.
On je rekao da se žene najčešće javljaju kada je tumor veći od dva santimetra i kada je lečenje neizvesnije.
Zato je, kako je rekao, važan odlazak na skrining preglede jednom u dve godine, dodajući da će on najpre zaživeti u većim medicinskim centrima, a da će za organizaciju na celoj teritoriji Srbije biti potrebno osam do 10 godina.
Kako je rekao, problem je nedovoljan broj radiologa, kojih u Srbiji ima oko 600.
Rakočević je dodao da je 50 njih obučeno za čitanje mamografskih pregleda, a skrining zahteva posebnu edukaciju pa je u saradnji sa Ministarstvom zdravlja organizovan odlazak 12 stručnjaka na obuku u Sloveniju koji će kada završe sa tom edukacijom obučiti domaće stručnjake u narednih nekoliko meseci.
Govoreći o pregledima mobilnim mamografom, on je rekao da je kod 55.000 žena koje su pregledane u Beogradu, kod 75 odsto otkriven tumor koji je mogao da se operiše.
Profesor na Medicinskom fakultetu i specijalni savetnik direktor Instituta za onkologiju prof. dr Radan Džodić rekao je da je zabrinjavajuće to što je u Srbiji smrtnost od raka dojke od 1971. do 2004. godine četiri puta povećana i da bi rad na prevenciji trebalo da bude prioritet.
On je rekao da je problem i to što se kod dest odsto žena na prvom pregledu otkrije četvrta faza bolesti, odnosno kad je bolest metastazirala.
Džodić je upozorio da bi država morala što pre da organizuje skrining programe za šta je potrebno bar još 100 radiologa.
Nacionalni sekretar Srbije u međunarodnom udruženju za estetsku i plastičnu hirurgiju dr Violeta Skorobać rekla je da rekonstruktivna hirurgija nakon otklanjanja dojke usled bolesti može pomoći i vratiti samopouzdanje ženi.
Ona je rekla da bi bilo korisno da se u to uključi i privatna praksa, odnosno da bude omogućeno da RFZO snosi troškove za te intervencije i u privatnoj ustanovi.
Specijalista plastične i rekonstruktivne hirurgije dr Olivera Kosovac složila se takođe da je važan multidisciplinaran pristup stručnjaka koji bi pomogao ženi da nakon mastektomije povrati samopouzdanje i nastavi normalan život.
(Tanjug)