Oboleli od reumatoidnog artritisa kojima standardna terapija ne pomaže, novu šansu za izlečenje dobiće u vakcini, smatra profesor Mari-Kristof Buasije, šefa odeljenja za reumatologiju na klinici Avisen u Parizu.
Vakcina koja je predstavljena na svetskom kongresu reumatologa u Vašingtonu, primenjivaće se kod pacijenata kod kojih imunoterapija ne daje očekivane rezultate, a čiji procenat nije zanemarljiv, rekao je profesor Buasije u intervjuu za francuski nedeljnik "Pari mač".
Reumatoidni artritis nastaje usled genetske predispozicije udružene sa faktorima okruženja, podseća profesor i dodaje da je izvesno da pušenje znatno povećava rizik od nastanka ove bolesti.
Bolest se razvija, objašnjava profešor Buasije, tako što prenadražene ćelije imunološkog sistema počinju da proizvode toksične agente nazvane "citokini" koji dovode do zapaljenskog procesa, a najopasniji među njima je TNF (faktor nekroze tumora).
U početnoj fazi oboleli se leče kortikosteroidima i metotreksatom, a ukoliko bolest uznapreduje, prelazi se na imunoterapiju koja cilja upravo TNF, pa se otud i naziva anti-TNF terapija.
Međutim, dosadašnje studije pokazuju da anti-TNF terapija dovodi do povlačenja bolesti samo u 30 odsto slučajeva, blago poboljšanje se dešava kod 30 odsto pacijenata, a čak kod 40 odsto njih ova terapija je potpuno neuspešna. Upravo je ovde bio prostor da se istraže nove metode lečenja, kaže profesor.
Mehanizam delovanja vakcine je vrlo sličan klasičnoj preventivnoj vakcini putem koje se pacijentu ubrizgava molekul laboratorijski inaktivisan od opasnog citokina, zadužen da stimuliše proizvodnju antitela za borbu protiv TNF.
Prva testiranja vakcine obavljena su na miševima genetski modifikovanim da razviju ovu bolest i rezultati su bili odlični, ističe profesor. Zatim je sprovedeno jedno istraživanje na grupi od 40 obolelih od ove bolesti, u ozbiljnom stadijumu, i svi su bili imuni na anti-TNF terapiju. Pacijenti su podeljeni u dve grupe, jedna je dobila vakcinu, a druga placebo. Kod vakcinisanih je konstatovano smanjenje inflamatornih parametara kao što je bol.
U 2013. godini, zaključuje profesor, planirana je studija sa 300 pacijenata. Ukoliko se i ona pokaže uspešnom, dobili smo alternativno efikasno oružje za borbu protiv ove bolesti.
(Tanjug)
Reumatoidni artritis nastaje usled genetske predispozicije udružene sa faktorima okruženja, podseća profesor i dodaje da je izvesno da pušenje znatno povećava rizik od nastanka ove bolesti.
Bolest se razvija, objašnjava profešor Buasije, tako što prenadražene ćelije imunološkog sistema počinju da proizvode toksične agente nazvane "citokini" koji dovode do zapaljenskog procesa, a najopasniji među njima je TNF (faktor nekroze tumora).
U početnoj fazi oboleli se leče kortikosteroidima i metotreksatom, a ukoliko bolest uznapreduje, prelazi se na imunoterapiju koja cilja upravo TNF, pa se otud i naziva anti-TNF terapija.
Međutim, dosadašnje studije pokazuju da anti-TNF terapija dovodi do povlačenja bolesti samo u 30 odsto slučajeva, blago poboljšanje se dešava kod 30 odsto pacijenata, a čak kod 40 odsto njih ova terapija je potpuno neuspešna. Upravo je ovde bio prostor da se istraže nove metode lečenja, kaže profesor.
Mehanizam delovanja vakcine je vrlo sličan klasičnoj preventivnoj vakcini putem koje se pacijentu ubrizgava molekul laboratorijski inaktivisan od opasnog citokina, zadužen da stimuliše proizvodnju antitela za borbu protiv TNF.
Prva testiranja vakcine obavljena su na miševima genetski modifikovanim da razviju ovu bolest i rezultati su bili odlični, ističe profesor. Zatim je sprovedeno jedno istraživanje na grupi od 40 obolelih od ove bolesti, u ozbiljnom stadijumu, i svi su bili imuni na anti-TNF terapiju. Pacijenti su podeljeni u dve grupe, jedna je dobila vakcinu, a druga placebo. Kod vakcinisanih je konstatovano smanjenje inflamatornih parametara kao što je bol.
U 2013. godini, zaključuje profesor, planirana je studija sa 300 pacijenata. Ukoliko se i ona pokaže uspešnom, dobili smo alternativno efikasno oružje za borbu protiv ove bolesti.
(Tanjug)