Da se urade sve tražene analize u domu zdravlja je nemoguće. Radi se neophodna dijagnostika, a ona ne podrazumeva ni hormone, niti tumor markere. Nije previđeno ni da se rade urinokulture ili brisevi grla sa antibiogramima.
Kako su joj u domu zdravlja rekli da za urinokulturu materijal može da preda tek u ponedeljak, a da će je rezultat čekati kod njenog lekara u domu zdravlja tek u četvrtak popodne, i to je uradila privatno za 475 dinara, jer joj je bilo važno da što pre sazna kojim antibiotikom da se bori sa upalom bešike.
Ovaj slučaj nije izuzetak. Pacijenti u ordinaciju stižu sa izveštajem specijaliste koji traži i 20 analiza, a onda budu razočarani, kada izabrani lekar taj spisak desetkuje, pa opravdano pitaju na koje lekarske analize imaju pravo.
"Da se urade sve tražene analize u domu zdravlja je – nemoguće. Ovde se radi neophodna dijagnostika, a ona ne podrazumeva ni hormone, niti tumor markere. Nije previđeno ni da se rade urinokulture ili brisevi grla sa antibiogramima. Pacijentima dajemo uput da to urade ili u laboratoriji Instituta za javno zdravlje 'Batut' ili u Gradskom zavodu za zaštitu zdravlja", kaže za "Politiku" dr Milica Nikolić-Urošević, izabrani lekar u Domu zdravlja "Vračar".
Dok se zakaže i stigne do izabranog lekara, podigne uput, porani u naznačene ustanove i sačeka rezultat proći će najmanje četiri ili pet dana, ako pacijenta ne "zakači" vikend.
Direktorka beogradskog Doma zdravlja "Stari grad", primarijus dr Gordana Dragašević za "Politiku" tvrdi da građani mogu da dobiju one analize koje su u nomenklaturi predviđene da se rade u domovima zdravlja, u najkraćem roku.
"Lekar je taj koji je obučen da proceni da li je pacijentu potrebno da se rade frakcije holesterola ili fibrinogen, reumatoidni faktor, a ne da to građani traže, jer su čuli da je dobro da to urade. To nije samoposluga pa da biraju, jer te analize su veoma skupe. Skoro na svakom drugom kolegijumu apelujem na lekare da se smanje troškovi za laboratorije. Mnogi zahtevi su neopravdani: ispostavi se da je 90 odsto tih nalaza u redu. Za nas je veliko opterećenje kada nam iz klinika pošalju pacijenta sa spiskom analiza koje mora da uradi pred, na primer, operaciju bruha. To plaćamo iz svojih sredstava", kaže dr Dragašević.
Mnogi laboratorijske analize rade u privatnim laboratorijama. Direktorka "Heksalaba", magistar farmacije Mirjana Paunović za "Politiku" kaže da veliki broj pacijenata ovde radi različite hormonske analize, od utvrđivanja trudnoće do onih važnih provera hormona za rad štitaste žlezde ili prostate kod muškaraca, zbog tumor markera, ali da je skoro podjednak broj građana koji dolaze zbog osnovnih biohemijskih analiza i redovnih kontrola šećera ili holesterola u krvi.
"Nije reč o tome da žele samo komforniju uslugu nego dolaze pre svega zbog hitnosti: rezultate dobijaju u toku istog dana, dok se u državnim ustanovama to čeka nekada dva ili pet dana. Primetili smo da pacijenti traže češće analizu holesterola, jer se to očigledno manje radi u domovima zdravlja, bez toga ne mogu da se urade ni faktori rizika ni indeks ateroskleroze", primećuje doktorka Paunović.
Ona primećuje da je značajno povećanje zahteva za testom Beta Hcg, kojim se utvrđuje trudnoća za tri do četiri sata na savremenim analizatorima, a pretpostavlja da je razlog za to dobijanje u vremenu, jer se u nekim ustanovama analiza radi starom metodom, pa se čeka da se skupi minimum 90 testova.
Ivana Filipović-Lješković, molekularni biolog i načelnica hematološke laboratorije na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, kaže kako u ovoj ustanovi nemaju sve, ali imaju najneophodniju paletu tumor markera, koju finansira RFZO i da nema potrebe da nijedan pacijent te analize plaća iz svog džepa.
"Odgovor zašto pacijenti ipak neke analize rade u privatnim laboratorijama jeste da mi ne radimo sve tumor markere, jer postoji veoma širok spisak tih analiza. Takođe, ovi bolesnici ponekad sami žele da provere sve, jer ipak je reč o malignoj bolesti", kaže Ivana Filipović-Lješković.
"U poslednje vreme imamo dosta zahteva roditelja da se kod njihove dece iz mokraće utvrdi prisustvo opojnih droga. Radimo test na prisustvo deset vrsta droga koje se najčešće koriste među omladinom i nije mali broj roditelja koji kontrolišu svoju decu. To je izuzetno tačna i precizna analiza. Imamo takođe i veliki broj zahteva za utvrđivanje pojedinih virusa, naročito za koksaki, ali i Epštajn Bar virus, koji je izazivač infektivne mononukleoze kod dece", kaže dr Mirjana Paunović, koja je i specijalista toksikolog.
(MONDO)