I dok jedni uživaju u ovim toplim februarskim danima, drugi muku muče sa neprijatnim meteoropatskim reakcijama organizma usled proleća kad mu vreme nije.
Takođe, treba da znate da niste jedini - istraživanja pokazuju da tegobe pri promeni vremena oseća čak 80 odsto svetske populacije.
Meteoropatija nije zvanično medicinski potvrđena, ali je lekari uglavnom uzimaju u obzir prilikom uspostavljanja dijagnoze.
Utucaj atmosferskih prilika na zdravlje može biti neznatan, ali i veoma neprijatan i bolan, a zavisi od godina starosti, opšteg zdravstvenog stanja, genetike.
Nagle promene vremena najviše smetaju hroničnim bolesnicima, ali i starijim osobama, a utvrđeno je da se meteoropatske reakcije mogu javiti i 48 sati pre promene vremena.
Astmatičari i srčani bolesnici su najosetljiviji na promenu vremena. Naglo zahlađenje teško podnose osobe koje pate od bolesti krvnih sudova, naglo otopljenje, kao i južni vetar, ne pogoduju psihičkim bolesnicima, dok tokom hladnih i vlažnih dana najviše pate reumatičari.
Ovih dana, kada je temperatura znatno viša od proseka za ovo doba godine, lekari savetuju da se ne zamaramo, naročito ne osobe sa povišenim krvnim pritiskom. Dolaskom lepog vremena ljudi se više kreću, obavljaju fizičke poslove koje nisu mogli da završe kada je bilo hladno, i tako rizikuju da naruše svoje zdravlje.
Takođe, toplo vreme vole i virusi, a može očekivati i porast obolelih od respiratornih infekcija. Zato, koliko god možete, izbegavajte zatvorene prostorije sa mnogo ljudi, gradski prevoz.
Šetajte u prirodi, uživajte u suncu, ali umereno.
(MONDO)