U Srbiji su trenutno aktuelne tri epidemije trihineloze u kojima je obolelo 20 osoba, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović- Batut".
Epidemije su registrovane u Zapadnobačkom, Pomoravskom okrugu i na teritoriji Beograda.
"Prosečno se na godišnjem nivou prijavi 100 do 200 slučajeva trihineloze, pri čemu je većina obolelih registrovana u formi epidemija. Na godišnjem nivou se prijavi 10 - tak, uglavnom malih porodičnih epidemija", navodi se u saopštenju.
U ovoj ustanovi podsećaju da je trihineloza parazitsko oboljenje izazvano larvama trihinele, kojima su među domaćim životinjama najčešće zaražene svinje.
"Trihineloza je rasprostranjena u zemljama, kao što je i Srbija, u kojima postoji navika konzumiranja nedovoljno termički obrađenog svinjskog mesa - usoljenog, sušenog ili dimljenog mesa, suhomesnatih i kobasičarskih proizvoda. Upravo je period od decembra do marta vreme svinjokolja, kada se registruje najveći broj osoba obolelih od trihineloze", naglašavaju u Batutu.
Oni podsećaju da je najsigurnija mera individualne zaštite termićka obrada mesa, kuvanjem ili pečenjem, pri čemu je važno da se u svim delovima mesa postigne temperatura od najmanje 60 stepeni, tokom pola sata.
Larve trihinele mogu se uništiti i smrzavanjem mesa na minus 15 stepeni tokom 20 dana ili naglim smrzavanjem na minus 40 stepeni Celzijusa, navodi se u saopštenju.
U Batutu još kažu da salamurenje, dimljenje i sušenje mesa nisu sigurne mere u uništavanju larvi trihinele i da je važna mera zaštite trihinoskopski pregled svih uzoraka mesa nakon klanja svinja u ovlašćenoj veterinarskoj službi.
(Tanjug)
"Prosečno se na godišnjem nivou prijavi 100 do 200 slučajeva trihineloze, pri čemu je većina obolelih registrovana u formi epidemija. Na godišnjem nivou se prijavi 10 - tak, uglavnom malih porodičnih epidemija", navodi se u saopštenju.
U ovoj ustanovi podsećaju da je trihineloza parazitsko oboljenje izazvano larvama trihinele, kojima su među domaćim životinjama najčešće zaražene svinje.
"Trihineloza je rasprostranjena u zemljama, kao što je i Srbija, u kojima postoji navika konzumiranja nedovoljno termički obrađenog svinjskog mesa - usoljenog, sušenog ili dimljenog mesa, suhomesnatih i kobasičarskih proizvoda. Upravo je period od decembra do marta vreme svinjokolja, kada se registruje najveći broj osoba obolelih od trihineloze", naglašavaju u Batutu.
Oni podsećaju da je najsigurnija mera individualne zaštite termićka obrada mesa, kuvanjem ili pečenjem, pri čemu je važno da se u svim delovima mesa postigne temperatura od najmanje 60 stepeni, tokom pola sata.
Larve trihinele mogu se uništiti i smrzavanjem mesa na minus 15 stepeni tokom 20 dana ili naglim smrzavanjem na minus 40 stepeni Celzijusa, navodi se u saopštenju.
U Batutu još kažu da salamurenje, dimljenje i sušenje mesa nisu sigurne mere u uništavanju larvi trihinele i da je važna mera zaštite trihinoskopski pregled svih uzoraka mesa nakon klanja svinja u ovlašćenoj veterinarskoj službi.
(Tanjug)