U Klinici za očne bolesti Kliničkog centra Srbije, juče je otvorena Nacionalna banka rožnjače, u kojoj će se čuvati rožnjače namenjene za transplantaciju.
Na transplantaciju ovog tkiva čeka više od 1.000 ljudi. Lane samo jedan donor iz Srbije, a 100 rožnjača uvezeno iz SAD
Po rečima direktora profesora dr Ivana Stefanovića, ideja o stvaranju naše nacionalne banke javila se pre nekoliko godina, kada smo postali članovi Svetskog udruženja banaka rožnjače, pa je naša obaveza bila da i mi stvorimo takvu banku u kojoj će se testirati i čuvati zaveštane rožnjače.
"Veliki problem je što mi dugo ne uspevamo da dobijemo rožnjaču za transplantacije: za godinu dana imali smo samo jednog donora, znači dve rožnjače, a samo u ovom času na transplantaciju rožnjače čeka više od 1.000 ljudi. To su najčešće pacijenti koje imaju degeneracije i distrofije rožnjače, a razlozi za transplantaciju su i različite povrede, kao i komplikacije koje se jave posle određenih operacija na oku", kaže za "Politiku" dr Stefanović.
Na Očnoj klinici KCS-a, u poslednjih godinu dana transplantacije su, ipak, rađene. Naime, kao donacija iz Amerike dobijeno je 100 rožnjača i to zahvaljujući pomenutom svetskom udruženju.
"Svaka rožnjača odgovara svakom primaocu. To je jedino tkivo u organizmu koje nema krvne sudove i samim tim reakcije odbacivanja su izuzetno retke. Imamo pet obučenih lekara da rade keratoplastiku, kako se ova oblast naziva u oftalmologiji. Naši kapaciteti nam dozvoljavaju da uradimo najmanje 300 ovakvih intervencija godišnje. Još 1934. godine naš profesor Zdravko Nižetić je kao jedan od prvih ljudi u svetu, uradio transplantaciju rožnjače", podseća dr Stefanović.
Da bi ove transplantacije postale češće potrebna je pomoć medija i javnosti na promeni zakona, jer u zakonu stoji da tkiva i organi moraju da se uzmu od osoba u stanju kliničke smrti, a kod rožnjače to nije potrebno. One se mogu uzeti i nakon smrti, uz pristanak rodbine, ali se dr Stefanović nada da će ljudi shvatiti značaj ovih intervencija.
Otvarajući banku rožnjače, pomoćnik ministra zdravlja, dr Zoran Kovačević rekao je da je ministarstvo zdravlja prošle godine za opremu uložilo 14 miliona dinara.
(MONDO)
Po rečima direktora profesora dr Ivana Stefanovića, ideja o stvaranju naše nacionalne banke javila se pre nekoliko godina, kada smo postali članovi Svetskog udruženja banaka rožnjače, pa je naša obaveza bila da i mi stvorimo takvu banku u kojoj će se testirati i čuvati zaveštane rožnjače.
"Veliki problem je što mi dugo ne uspevamo da dobijemo rožnjaču za transplantacije: za godinu dana imali smo samo jednog donora, znači dve rožnjače, a samo u ovom času na transplantaciju rožnjače čeka više od 1.000 ljudi. To su najčešće pacijenti koje imaju degeneracije i distrofije rožnjače, a razlozi za transplantaciju su i različite povrede, kao i komplikacije koje se jave posle određenih operacija na oku", kaže za "Politiku" dr Stefanović.
Na Očnoj klinici KCS-a, u poslednjih godinu dana transplantacije su, ipak, rađene. Naime, kao donacija iz Amerike dobijeno je 100 rožnjača i to zahvaljujući pomenutom svetskom udruženju.
"Svaka rožnjača odgovara svakom primaocu. To je jedino tkivo u organizmu koje nema krvne sudove i samim tim reakcije odbacivanja su izuzetno retke. Imamo pet obučenih lekara da rade keratoplastiku, kako se ova oblast naziva u oftalmologiji. Naši kapaciteti nam dozvoljavaju da uradimo najmanje 300 ovakvih intervencija godišnje. Još 1934. godine naš profesor Zdravko Nižetić je kao jedan od prvih ljudi u svetu, uradio transplantaciju rožnjače", podseća dr Stefanović.
Da bi ove transplantacije postale češće potrebna je pomoć medija i javnosti na promeni zakona, jer u zakonu stoji da tkiva i organi moraju da se uzmu od osoba u stanju kliničke smrti, a kod rožnjače to nije potrebno. One se mogu uzeti i nakon smrti, uz pristanak rodbine, ali se dr Stefanović nada da će ljudi shvatiti značaj ovih intervencija.
Otvarajući banku rožnjače, pomoćnik ministra zdravlja, dr Zoran Kovačević rekao je da je ministarstvo zdravlja prošle godine za opremu uložilo 14 miliona dinara.
(MONDO)