U Srbiji sve više mladih čeka na transplantaciju organa zbog malog broja donora. Na intervenciju se čeka i po nekoliko godina, što je posledica, između ostalog, i nedovoljne upućenosti društva o značaju transplantacije, rekli su stručnjaci iz zemlje i regiona.
Hrvatskoj situacija znatno bolja.
Koordinatorka projekta za transplantaciju i donaciju organa u Kliničkom centru Vojvodine Jelica Alargić rekla je za agenciju Beta da je mali broj donora posledica nedovoljnog znanja i upućenosti društva o transplantaciji koja može da omogući život.
"Transplanticija je još uvek tabu tema u Srbiji, a nesreća nikada ne bira, i nikada se ne zna kome će taj vid lečenja biti neophodan, da li će to biti potrebno našim prijateljima ili članovima porodice", rekla je Alargić i istakla da je neophodno podizanje svesti javnosti o toj temi, kako bi se povećao broj donora, a samim tim i spasili životi drugih.
Ona je navela da je Srbija na "pretposlednjem mestu u Evropi po broju obavljenih transplantacija", ali je i dodala da se u "poslednje četiri godine taj broj povećao".
"Španija ima najbolji model, ona je vodeća u Evropi i svetu, a i Hrvatska je uspešna po broju obavljenih transplantacija", rekla je Alargić.
U hrvatskom Ministarstvu zdravlja za agenciju Beta je rečeno da je ta država ostvarila izuzetan napredak u toj oblasti, pa je tako, od 2001. do 2011. godine, broj donora porastao sa sedam na 33, na milion stanovnika.
Takva statistika ukazuje da je Hrvatska visoko pozicionirana u svetu po stopi darivatelja i transplantacija, pre svega bubrega, jetre i srca, naveli su u tom ministarstvu.
Nacionalna lista čekanja za nove organe smanjila se za više od 38 odsto, pa je u Hrvatskoj smanjeno srednje vreme čekanja na presađivanje bubrega, sa 46 na 26 meseci.
U BiH je u proteklih desetak godina, prema podacima renarnog registra, oko 140 ljudi dobilo bubreg, uglavnom od živog donora, s tim da je značajan broj operacija obavljen u inostranstvu.
Cena transplantacije bubrega u BiH je između 20.000 i 35.000 evra, što plaća državni zdravstveni fond. Međutim, doktori i drugi stručnjaci u BiH navode da ne mogu da zadovolje potražnju zbog nedovoljne količine potrebnih organa.
Takođe, kako ocenjuju stručnjaci, u BiH je problem i to što ta zemlja nije članica mreže Eurotransplanta, jer na državom nivou BiH ne postoji ministarstvo zdravlja, već ga imaju niže instance dva entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH) i kantoni u Federaciji BiH.
Na nivou BiH i Srbije ne postoji registar u kojem se navodi ukupan broj pacijenata kojima su potrebni organi, kao ni u većini drugih zemalja u regionu, a kako nadležne zdravstvene institucije navode, uzrok tome su i "dinamične" liste čekanja koje se često menjaju.
(Beta)