Srbiji su neophodne jedinstvene liste potencijalnih primalaca organa, ali i mnogo više od 80.000 do sada potpisanih donorskih kartica.
Ministarka zdravlja Slavica Djukić Dejanović rekla je danas da je Srbija, sa 80.000 osoba koje imaju donatorsku karticu, na dnu evropske i svetske lestvice potencijalnih davalaca organa.
Ona je na okruglom stolu "Ima li leka transplantaciji u Srbiji" naglasila da će strateški cilj ministarstva zdravlja biti razvoj transplantacionih programa koji se do sada nisu radili kod nas, kao što je srce, i unapređenje programa koji se već rade.
"Ministarstvo i RFZO će raditi na trazvoju transplantacije. Dok se pojedini transplantacioni programi ne razviju i kod nas treba osmisliti kako će naši pacijenti da odu u inostranstvo na lečenje", naglasila je Dejanović.
Ona je rekla da postojeći zakon jeste smetnja za transplantaciju, posebno što se tiče transplantacije rožnjače, jer se ona može uzeti sa donora i kada je nastupila smrt.
"Možemo promeniti zakon u smislu da ako članovi porodice izričito ne zahtevaju da se ne uradi transplantacija, da zakonska odredba to podrazumeva. Mi smo u pripremama da u konkretnom slučaju to tako rešimo", rekla je Dejanović.
Govoreći o mogućnosti odlaska naših pacijenata na transplantacije srca u inostranstvo, direktor RFZO Momčilo Babić je naglasio da su ograničena godišnja sredstva za lečenje pacijenata u inostranstvu i iznose svega dva miliona evra. Da bi se slali svi pacijenti na ransplantaciju drugima bi moralo da bude uskraćeno lečenje, napomenuo je on.
Rešenje je, smatra Babić, u razvoju transplantacionog programa srca kod nas i da će RFZO taj program finansijski podržati.
Prema rečima direktora Kliničkog centra Srbije prof. dr Miljka Ristića ova ustanova je na korak od transplantacije srca.
On je rekao da će danas u KCS, pacijentu koji je imao infarkt srca biti ugrađena mehanička pumpa, kako bi se premostio period do transplantacije.
Ristić je ukazao da ne može nedostatak novca biti razlog što se pojedini transplantacioni programi ne razvijaju kod nas i da transplantacija srca košta 30.000 do 35.000 evra i da se toliko novca izdvaja i za program ugradnje pejsmejkera i kukova.
Načelnik Vojnomedicinske akademije prof. dr Marjan Novaković naglasio je da Srbiji treba jedinstvena lista potencijalnih primalaca organa i dodao da Ministarstvo zdravlja treba da odredi rok do kada te liste sve ustanove moraju da dostave.
On je ukazao da je za razvoj transplantacije potreban i timski rad ustanova koje se bave ovim programima.
Okrugli sto "Ima li leka transplantaciji u Srbiji" organizovali su dnevni list "Politika" i RTS.
(Tanjug)
Ona je na okruglom stolu "Ima li leka transplantaciji u Srbiji" naglasila da će strateški cilj ministarstva zdravlja biti razvoj transplantacionih programa koji se do sada nisu radili kod nas, kao što je srce, i unapređenje programa koji se već rade.
"Ministarstvo i RFZO će raditi na trazvoju transplantacije. Dok se pojedini transplantacioni programi ne razviju i kod nas treba osmisliti kako će naši pacijenti da odu u inostranstvo na lečenje", naglasila je Dejanović.
Ona je rekla da postojeći zakon jeste smetnja za transplantaciju, posebno što se tiče transplantacije rožnjače, jer se ona može uzeti sa donora i kada je nastupila smrt.
"Možemo promeniti zakon u smislu da ako članovi porodice izričito ne zahtevaju da se ne uradi transplantacija, da zakonska odredba to podrazumeva. Mi smo u pripremama da u konkretnom slučaju to tako rešimo", rekla je Dejanović.
Govoreći o mogućnosti odlaska naših pacijenata na transplantacije srca u inostranstvo, direktor RFZO Momčilo Babić je naglasio da su ograničena godišnja sredstva za lečenje pacijenata u inostranstvu i iznose svega dva miliona evra. Da bi se slali svi pacijenti na ransplantaciju drugima bi moralo da bude uskraćeno lečenje, napomenuo je on.
Rešenje je, smatra Babić, u razvoju transplantacionog programa srca kod nas i da će RFZO taj program finansijski podržati.
Prema rečima direktora Kliničkog centra Srbije prof. dr Miljka Ristića ova ustanova je na korak od transplantacije srca.
On je rekao da će danas u KCS, pacijentu koji je imao infarkt srca biti ugrađena mehanička pumpa, kako bi se premostio period do transplantacije.
Ristić je ukazao da ne može nedostatak novca biti razlog što se pojedini transplantacioni programi ne razvijaju kod nas i da transplantacija srca košta 30.000 do 35.000 evra i da se toliko novca izdvaja i za program ugradnje pejsmejkera i kukova.
Načelnik Vojnomedicinske akademije prof. dr Marjan Novaković naglasio je da Srbiji treba jedinstvena lista potencijalnih primalaca organa i dodao da Ministarstvo zdravlja treba da odredi rok do kada te liste sve ustanove moraju da dostave.
On je ukazao da je za razvoj transplantacije potreban i timski rad ustanova koje se bave ovim programima.
Okrugli sto "Ima li leka transplantaciji u Srbiji" organizovali su dnevni list "Politika" i RTS.
(Tanjug)