
Proučivši ishranu 52 odraslih ljudi normalne težine i isti toliko osoba s viškom kilograma, američki istraživači s Univerziteta Južna Kalifornija, na čelu s dr Džejmijem Dejvisom, došli su do zaključka da je tajna vitkosti prvih u tome što redovno konzumiraju više vlaknastih materija i voća od pripadnika druge grupe.
Svi ispitanici su, inače, bili otprilike istih godina i visine. Kalifornijski stručnjaci su, uz pomoć upitnika, proveravali učestalost njihovog konzumiranja ukupno 60 prehrambenih proizvoda. Uz to, praćen je nivo njihove fizičke aktivnosti i utvrdjen procenat telesne masti.
Uočene su značajne razlike u prehrambenim navikama vitkih i "popunjenih" ispitanika. U ishrani ovih drugih bilo je više ukupnih masnoća, kao i veći procenat zasićenih masti i holesterola, dok su manje konzumirali ugljene hidrate, naročito niskokalorične namirnice bogate vlaknastim materijama i zdravije, tzv. "kompleksne ugljene hidrate".
U proseku, ispitanici s viškom kilograma i oni koji su kvalifikovani kao gojazni, imali su po jedan obrok manje voća dnevno od svojih vitkih kolega.
Ispitanici normalne težine u proseku su konzumirali 33 odsto više dijetalnih vlakana i 43 odsto više složenih ugljenih hidrata od svoje gojazne sabraće. Ustanovljeno je da je obim konzumiranje ovih materija u obrnutoj srazmeri sa telesnom težinom i s procentom telesne masnoće.
Stručnjaci objašnjavaju da postoji više mehanizama preko kojih dijetalna vlakna sprečavaju taloženje viška kilograma. Ona usporavaju varenje, čime se produžava osećaj sitosti i punog stomaka. Pored toga, ona sadrže manje masti i kalorija.
(Tanjug)
Svi ispitanici su, inače, bili otprilike istih godina i visine. Kalifornijski stručnjaci su, uz pomoć upitnika, proveravali učestalost njihovog konzumiranja ukupno 60 prehrambenih proizvoda. Uz to, praćen je nivo njihove fizičke aktivnosti i utvrdjen procenat telesne masti.
Uočene su značajne razlike u prehrambenim navikama vitkih i "popunjenih" ispitanika. U ishrani ovih drugih bilo je više ukupnih masnoća, kao i veći procenat zasićenih masti i holesterola, dok su manje konzumirali ugljene hidrate, naročito niskokalorične namirnice bogate vlaknastim materijama i zdravije, tzv. "kompleksne ugljene hidrate".
U proseku, ispitanici s viškom kilograma i oni koji su kvalifikovani kao gojazni, imali su po jedan obrok manje voća dnevno od svojih vitkih kolega.
Ispitanici normalne težine u proseku su konzumirali 33 odsto više dijetalnih vlakana i 43 odsto više složenih ugljenih hidrata od svoje gojazne sabraće. Ustanovljeno je da je obim konzumiranje ovih materija u obrnutoj srazmeri sa telesnom težinom i s procentom telesne masnoće.
Stručnjaci objašnjavaju da postoji više mehanizama preko kojih dijetalna vlakna sprečavaju taloženje viška kilograma. Ona usporavaju varenje, čime se produžava osećaj sitosti i punog stomaka. Pored toga, ona sadrže manje masti i kalorija.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.