Istraživači Univerziteta Oksford i Stenford prikupili su i analizirali podatke o zdravlju ljudi tokom poslednjih deset godina. U Evropi i Severnoj Americi za vreme ekonomske krize je zabeleženo više od deset hiljada samoubistava, a više od miliin ljudi pati od nekog oblika depresije.

Bolni budžetski rezovi, povećanje nezaposlenosti i sve veće siromaštvo u Evropi doveli su do pogoršanja sistema zdravstvene zaštite, a posledice su katastrofalne, tvrde istraživači.

Ljudi sve ređe posećuju lekare, nemaju dovoljno novca za lekove, a situacija je posebno alarmantna u Španiji, Grčkoj i Portugaliji, gde je kriza uzela najveći danak. U Grčkoj se 2011. godine broj samoubistava povećao za 40 čak odsto.

Pojavila se i epidemija malarije i drugih zaraznih bolesti, za koje se u Evropi smatralo da su praktično iskorenjene, poput virusa "Zapadnog Nila". Povećao se i broj ovisnika o drogama, zaraženih HIV-om.

Potezi poput "rezanja" budžeta za prevenciju HIV-a doveli su i do rasta učestalosti virusa za više od 200 odsto od 2011. godine u Grčkoj, što je delimično podstaknuto i povećanjem zloupotrebe droga zbog toga što je stopa nezaposlenosti 50 odsto.

Više od pet miliona Amerikanaca izgubilo je pristup zdravstvenoj zaštiti tokom najnovije ekonomske, dok je u Velikoj Britaniji oko deset hiljada porodica, zbog bolnih rezova, ostalo bez krova nad glavom.

(Srna)