Najviše 400 žitelja Beograda moći će da računa na ispitivanje ovog parazita na prisustvo bakterije borelija burgdorferi, uzročnika lajmske bolesti, i to isključivo u Zavodu za biocide i medicinsku ekologiju.
Zdravstvene kuće će takvog krpelja dalje morati da proslede Zavodu za biocide i medicinsku ekologiju, čiji će stručnjaci obavljati dodatne pretrage. Dobra vest za pacijente je to što će ove analize biti besplatne, a loša što će u pilot-projekat biti uključeno samo 400 građana. Svi ostali će, kao i do sada, takve analize (cena je 650 dinara) moći da rade na Institutu za epidemiologiju VMA, jedinoj zdravstvenoj ustanovi u Srbiji koja pregleda krpelje i proverava prisustvo bakterije borelija burgdorferi.
"Analize počinju sledećeg meseca, na osnovu plana aktivnosti po projektu koji finansira Sekretarijat za zdravstvo. Svaka prestonička kuća zdravlja dobiće određen broj analiza koje se odnose na zaraženost krpelja, ali broj tih pretraga zavisi od budžeta. U pitanju je pilot-projekat koji treba da pokaže kakva je dobit od rane dijagnostike lajmske bolesti na krpelju. Neposredno pred početak ove akcije, beogradske zdravstvene ustanove, njih 20, biće obaveštene o načinu dostavljanja preparata krpelja koji je skinut s kože pacijenta", kaže za "Politiku" dr Dragana Despot, direktorka Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju, napominjući da realizaciji projekta prethodi potpisivanje ugovora sa sekretarijatom, koje se očekuje u toku ovog meseca.
Direktorka dodaje da Zavod za biocide ima i kadrove i opremu koji su neophodni za analizu krpelja, parazita koji se hrani krvlju domaćina. Oni predstavljaju veoma opasne prenosioce zaraznih bolesti (lajmska, krpeljski encefalitis, babezijaze kod pasa) od kojih neke mogu imati i fatalan ishod.
"Nastanak infekcije zavisi od razvojnog stadijuma krpelja, infektivne doze borelije burgdorferiu jedinki, kao i vremena provedenog na koži domaćina. Rana dijagnostika lajmske bolesti na preparatu krpelja i dodatna PCR metoda omogućavaju diferencijaciju uzročnika lajmske bolesti i dalju adekvatnu antibiotsku terapiju, samo u slučaju da je krpelj nosilac bakterije", napominje dr Ana Lončar, podsećajući da je samopregled tela posle boravka u prirodi najvažnija preventivna mera.
"Ne manje važna stvar jeste da osoba sačuva krpelja i odnese ga na analizu, pa ako se pregledom ne utvrdi prisustvo bakterije, onda ne treba očekivati ni pojavu eriteme migrans, odnosno koncentričnih crvenkastih krugova na koži koji se mogu javiti tri dana posle uboda, ali i nakon 32 dana. U slučaju da se utvrdi da je krpelj zaražen borelijom, osoba treba da dobije dozu antibiotika koju isključivo prepisuje lekar", naznačava dr Ana Lončar.
Simptomi Lajmske bolesti:
- Na mestu uboda najpre se javlja bubuljica oko koje se pojavljuje crvenilo.
- Osoba može da ima i druge simptome infekcije, kao što su svrab, žarenje i pečenje, uvećane, zapaljene i bolne limfne žlezde, povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima...
- Ukoliko se bolest ne leči, kod pacijenta mogu da se uoče i promene na nervnom sistemu, da dođe dootokazglobova, poremećaja ritma srca, a može doći i do trajne invalidnosti.
U toku sedam meseci, koliko traje sezona krpelja (od aprila do oktobra), u Institutu za epidemiologiju VMA dnevno se u proseku obradi između 30 i 70 pacijenata i pregledaod 20 do 50 krpelja. Van radnog vremena (u toku dežurstva) obradi se još 10, a najviše 20 pacijenata, dok se trojeljudi nedeljno opredeljuje za pregled krvi na prisustvo bakterijskog antigena metodom PCR. Ovoj metodi pribegava se ukoliko je pacijent oštetio telo krpelja dok ga je sam odstranjivao, pa je pregled nemoguć.
Kako izvaditi krpelje saznajte OVDE.
(MONDO)