Ono što većina nas radi svakodnevno je ispijanje tople kafe ili čaja, umotavanje u ćebe, podizanje sobne temperature na maskimum... Međutim, mnoge od tih stvari više nam odmažu nego pomažu.

Ne pojačavajte grejanje

Kada iz tople prostorije izađemo napolje, velike temperaturne razlike su šok za organizam i mogu da izazovu promene u krvnim sudovima, što može dovesti do razvoja Rejnoovog sindrom, objasnio je dr Džon Skar.

Ovaj zdravstveni problem uzrokuje grčenje krvnih sudova na niskim temperaturama, zbog čega osobe sa ovim sindromom osećaju hladnoću i bol u ekstremitetima.

"Kako biste izbegli dramatičnu temperaturnu razliku, ne povećavajte temperaturu u prostorji iznad 18 do 20 stepeni Celzijusovih.

Pijte čaj ili kafu bez kofeina

Možda vam se čini da će vas topla kafa na putu do posla zagrejati, ali to je samo prividno. Kofein doprinosi gubitku telesne toplote, pa ako baš ne možete bez kafe – birajte onu bez kofeina.

"Kofein blokira receptore u krvnim sudovima i sprečava da se oni suze na hladnoći", kaže dr Edi Čaloner. "Zato što krvni sudovi ostaju prošireni, telo brže gubi toplotu. Ako napolju popijete neki kofeinski napitak, brže će vam postati hladno, što nije slučaj kada ga pijete u prostoriji".

Opredelite se za napitke bez kofeina i one na bazi biljaka, savetuju stručnjaci, naglašavajući da će vas čaj od đumbira najbrže zagrejati, zbog svojih prirodnih svojstava.

Zagrejte stomak

Nikako ne bi trebalo da izlazite "golog stomaka" napolje, a poželjno je da ga čak i dodatno utoplite. Stručnjaci preporučuju da u izuzetno hladnim danima uvijete na primer ešarpu oko stomaka, jer će tako celom telu biti toplije.

"Kada su ekstremiteti izloženi nižim temperaturama nego torzo, krvni sudovi u rukama i nogama se sužavaju. Zbog toga više krvi odlazi u torzo" , objašnjava dr Čaloner. "Kada stomak nečim dodatno utoplite, to će pomoći telu da održi optimalnu temperaturu i ne izgubi toplotu".

Ne "zimujte" u kući

Umesto da sve vreme sedite kod kuće jer je napolju hladno, izlazak sa prijateljima bi mogao da vam pomogne da se ugrejete.

Osobe koje su asocijalne i usamljene imaju snažniji subjektivni osećaj hladnoće, nego oni koji su društveni i dosta vremena provode sa prijateljima, pokazala je studija sprovedena na Univerzitetu u Torontu.

"Kada smo sa prijateljima, uživamo u njihovom društvu i ne obraćamo pažnju na hladnoću", objasnio je psihijatar dr Jan Vajs.

Razmišljajte o lepim stvarima

Sećanje na lepe stvari iz prošlosti takođe može da vam pomogne da se zagrejete, pokazali su rezultati istraživanja na Univerzitetu u Sauthemptonu.

Kada su učesnici studije razmišljali o lepim uspomenama i pritom pogađali visinu sobne temperature, pokazalo se da je onima koji su bili nostalgični bilo hladnije.

Drage uspomene ljude asociraju na toplinu, prijatnost, zbog čega oni lakše "podnose" zimu, objašnjavaju naučnici.