Tim neurologa sa Univerziteta Stanford, u američkoj saveznoj državi Kaliforniji, pronašao je odgovor na pitanje zašto se javlja depresija. Najjednostavnije rečeno, to je kratak spoj u mozgu, tvrde naučnici.
Tim neurologa sa Univerziteta Stanford, u američkoj saveznoj državi Kaliforniji, predvodjen Karlom Dajserotom, saopštio je prošle nedelje da je konačno pronašao odgovor na pitanje zašto se javlja depresija."Najjednostavnije rečeno, to je kratak spoj u mozgu", izjavio je Dajserot.
Psihička oboljenja su poseban izazov za istraživače zato što lekari ne mogu da ih leče pre nego što otkriju šta se dešava u mozgu pacijenta.
"Depresija donosi niz pitanja", kaže Dajserot, ukazujući da ta bolest može da ima "sve moguće vrste simptoma" i da reaguje na raznovrsne lekove, koji deluju na različite načine".
Prema podacima internet sajta "Mentalno zdravlje" (Mental Health), samo u SAD gotovo 15 miliona ljudi je u stanju "značajne depresije".
Naučnici su pratili reakcije pacova kod kojih se pojavljuje depresivna malaksalost.
"Pacovi lako savladjuju sve zadatke koje dobiju", kaže Dajserot, ističući da isti pacovi različito reaguju na lečenje fluoksetinom, antidepresivom koji se obično daje i ljudima.
Istraživački tim je izložio pacove stresu u trajanju od pet do sedam nedelja, pri čemu su im menjali vreme spavanja i ishrane, naginjali kaveze i koristili stoboskopske efekte.
Pri tome su neki od pacova dobili antidepresivne lekove, a neki nisu.
Tokom merenja malaksalosti pacova naučnici su ih stavljali u vodu da bi obavili i test plivanja, a ostavljali su ih i u otvorenom pesku što je za pacove veoma stresno.
Na kraju su istraživači ubili pacove, a njihov mozak izrezali na delove, posebno deo pod nazivom hipokampus koji je, prema najnovijim istraživanjima, povezan s depresijom. Pločice hipokampusa pripojene su u električno polje.
Taj test je omogućio da se primeti napetost na moždanom tkivu, koje je živo još pet sati posle uginuća pacova.
Naučnici su primetili da se kod deprimiranih pacova gubi napetost na uzorku moždanog tkiva.
"To je kao reka koja teče u pustinju, a posle naglo nestane", tvrdi Dajserot.
Uzorci mozga pacova pogodjenih malaksalošću ponašaju se kao "kratak spoj", isto kao i uzorci mozga pacova lečenih pred smrt antidepresivima.
Studija ukazuje da je malaksalost kao pojava depresije samo "kratak spoj" kod koga dolazi u inače zdravom mozgu.
"Uticaj na taj kratki spoj možda imaju geni, a možda životne okolnosti ili, pak, neki drugi faktori", ističe šef istraživačkog tima Univerziteta Stanford.
Analiza pretpostavlja da antidepresivi mogu da pomognu novim moždanim ćelijama da odstrane taj "kratak spoj".
Za istraživače, koji tragaju za novim lekovima u borbi protiv depresije, informacija koja proizilazi iz te studije može biti ključna.
(Tanjug)