Ljudski mozak poseduje mehanizam kojim namerno briše iz sećanja traumatična iskustva, saopštili su američki naučnici u najnovijoj studiji o lečenju depresije i anksioznosti.
Ljudski mozak poseduje mehanizam kojim namerno briše iz sećanja traumatična iskustva, saopštili su američki naučnici u najnovijoj studiji o lečenju depresije i anksioznosti."U istraživanju smo pokazali da svako ima mogućnost da selektivno izbriše loše uspomene", objasnio je Brendan Depju, jedan od autora studije objavljene u američkom medicinskom časopisu "Sajens" (Science).
"Mislimo da smo uspeli da shvatimo mehanizam na nivou neurona i nadamo se da će to otkriće omogućiti novu terapiju emocionalnih poremećaja", dodao je Depju, misleći na fobije, kompulsivno-opsesivno ponašanje i stres.
Tokom studije, ispitanici su morali da zapamte 80 fotografija ljudskih lica. Oni su memorisali po dve slike. Na prvoj slici je bilo lice s neutralnim izrazom, a na drugoj isto lice u stanju stresa.
Ispitanici su potom morali da na osnovu "neutralnih" fotografija opišu "stresne" slike.
Zatim su podvrgnuti pregledu magnetnom rezonancom, kako bi naučnici otkrili funkcionisanje mehanizma pamćenja i zaboravljanja.
Istraživači smatraju da je mehanizam zaboravljanja u prednjem delu mozga, takozvanom prefrontalnom korteksu. Ta moždana regija je "sedište kontrole misli".
Naučnici su otkrili dve zone tog dela korteksa, koje zajedno reaguju kako bi neutralisale ostale specifične regije mozga zadužene za vizuelno pamćenje i emocije.
"Studija je pokazala da se procedura brisanja podataka iz sećanja odvija pod kontrolom prednjeg dela mozga", piše u zaključku istraživanja, kao i da su ispitanici mogli da kontrolišu emocionalnu memoriju, tako što je mozak sprečio da se sete odredjenih neprijatnih stvari.
Naučnici su naveli da je takva sposobnost mozga veoma pozitivna u ljudskoj evoluciji.
Prema njihovim rečima, da praistorijski čovek nije zaboravio sve teškoće tokom lova životinja za ishranu, umro bi od gladi, jer bi prestao da lovi.
(Beta)