"Ulazimo u fazu polena trava i korova, koje kao i ambrozija imaju veliki alergeni potencijal. Mnoge koji sada imaju problema sa alergijama najviše muče poleni trava. Lipa još nije kritična, njeno cvetanje je tek počelo. Mace koje su pre dvadesetak dana obelele grad su se primirile, ali će se ponovo pojaviti krajem juna. One nisu alergene, već mogu da izazovu mehaničku iritaciju nosa, što izaziva bezazleno kijanje", kaže za "Politiku" Mirjana Mitrović-Josipović, koordinator za praćenje alergenog polena u Agenciji za zaštitu životne sredine

Poželjno je da se ambrozija uništava u junu, naročito posle žetve pšenice. Ako se ne zaore sa strnjikom, ova korovska biljka mesec dana posle žetve izuzetno nabuja.

U slučaju da se njeno uništavanje obavlja kada procveta, krajem jula i u avgustu, onda se samo doprinosi njenom širenju. Takođe, čupanje ove trave podstiče njeno razmnožavanje, tako da je košenje jedini efikasni metod borbe.

"Kada je jak vetar, polen ovog korova u našu zemlju može da dođe iz Mađarske i Bosne i Hercegovine", objašnjava Mitrović-Josipović.

Ambrozija najviše problema alergičnim osobama pravi krajem avgusta i početkom septembra, kada koncentracija bude i po 200 zrna po kubnom metru.

Jedno zrno ambrozije ima 50 alergenih svojstava koja izazivaju razne tegobe. One mogu biti lakše, poput curenja nosa, peckanja u očima i svraba u ušima, ali i mnogo neprijatnije, kao što su otežano disanje, bol u grudima i gušenje.

"Veliki izvori ambrozije u prestonici su njive na obodu grada, priobalje Save i Dunava, ali i napuštene građevinske površine, gde 'Zelenilo Beograd' ne može da interveniše, jer je reč o privatnom posedu. U gradskim sredinama, gde se redovno kose zelene površine, nema problema sa ambrozijom", napominje Mitrović-Josipović.

Na Novom Beogradu ambrozija se planski uništava od 2009. godine. Novi Beograd ima mnogo slobodnog građevinskog zemljišta i parcela koje nisu privedene nameni, a koje su pogodne za razvoj ambrozije. Takođe je jednim delom okrenut ka otvorenim prostorima, uzvodno prema Savi i poljima ka Surčinu.

Kako opština nema posebnu službu niti mehanizaciju za ovakve radove, angažovani su građani i specijalizovane firme. Kampanja  je dala dobre rezultate, tako da je na nekim parcelama u Novom Beogradu potpuno iskorenjena. Akcija je sprovedena u svim blokovima, Vojvođanskoj i Vinogradskoj ulici, Ledinama, Bežanijskoj kosi.

Ambrozija se, međutim, prenosi sa drugih parcela i iz drugih delova grada, pa bez sistematskog sveobuhvatnog uništavanja nije je moguće potpuno iskoreniti, upozoravaju u opštini Novi Beograd.

Miloš Stanković, naš mladi inovator pre pet godina patentirao je uređaj za uništavanje ambrozije pomoću struje. Uređaj je još u fazi ispitivanja i ne proizvodi se serijski. Projekat su zvanično podržali Sekretarijat za zaštitu životne sredine i JKP "Zelenilo Beograd”.

Aparat se sastoji od specijalne elektronske kutije i elektroda. Regulacijom frekvencije ambrozija se uništava u korenu. Metod je potpuno ekološki, što znači da se ne poseže za hemijskim sredstvima i pesticidima. Takođe omogućava da se brzo i efikasno uništava samo ambrozija, okolne korisne biljke ostaju očuvane, kao i mikroorganizmi u zemlji.

"Uređaj se može prikačiti za traktor, kamion, motokultivator, kolica ili nositi ručno, tako da je podjednako podesan za korišćenje u parkovima, oko kuća, na njivama, pašnjacima, livadama...", objašnjava inovator Miloš Stanković, dodajući da je njegov „ambrozija eliminator” potpuno bezbedan za onog ko njime rukuje, a uz to je i ekonomičan.

Do sada je testiran u Beogradu, Sloveniji i Švedskoj.

Uredbom o merama za suzbijanje i uništavanje korovske biljke ambrozije, koju je Vlada Srbije donela 2006. godine, za taj posao odgovorni su vlasnici i korisnici parcela. Ovo podjednako važi za poljoprivredno obrađeno i neobrađeno zemljište, privatne i napuštene parcele, uređene ili neuređene posede.

Na poljoprivrednom zemljištu inspekcijski nadzor nad sprovođenjem uredbe obavlja republička fitosanitarna inspekcija. Na građevinskom zemljištu i privatnim parcelama, uređenim ili neuređenim, nadležna je u prvom stepenu gradska odnosno opštinska komunalna inspekcija, a drugostepeni nadležni organ je republička fitosanitarna inspekcija.