U Srbiji u svakom trenutku od raka boluje 120.000 ljudi, a godišnje se otkrije 30.000 novih slučajeva te bolesti. Prosečan godišnji porast oboljevanja je od tri do pet odsto i u narednim godinama se može očekivati dalji rast, izjavio je za MONDO direktor Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije Nenad Borojević.
U Srbiji u svakom trenutku od raka boluje 120.000 ljudi, a godišnje se otkrije 30.000 novih slučajeva te bolesti. Prosečan godišnji porast oboljevanja je od tri do pet odsto i u narednim godinama se može očekivati dalji rast, izjavio je za MONDO direktor Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije Nenad Borojević.Medju vodećim uzrocima smrti u Srbiji, maligna oboljenja su na drugom mestu, odmah posle kardiovaskularnih bolesti, a svaki peti preminuli imao je upravo tu bolest.
Deca u Srbiji najčešće oboljevaju od tumora mozga, kostiju i leukemije. Kod odraslih, najveće opterećenje za zdravlje nacije predstavljaju rak pluća, dojke, grlića materice i debelog creva.
Žene su najugroženije od raka dojke, zatim grlića materice i debelog creva, a kod muškaraca je vodeći rak pluća, za kojim slede tumori debelog creva i prostate.
Svake godine na Institutu za onkologiju leči se 150 dece i 11.000 odraslih. Od tog broja 5.500 su novooboleli.
Borojević, koji je i predsednik Republičke stručne komisije za onkologiju kaže da postoji više od 400 vrsta malignih oboljenja i da je za neke od njih jasno utvrdjen uzrok, dok je većina i dalje tajna za savremenu medicinu i da su za njih samo ustanovljeni faktori rizika, a ne i uzročnici.
Utvrdjeno je, na primer, da karcinom grlića materice izazivaju virusi i zbog toga je i bilo moguće napraviti vakcinu protiv te bolesti koja se daje devojčicama u tinejdžersko doba.
"Medjutim, za najveći broj slučajeva ne znamo uzrok i tu postoje samo pojedine pojave i načini ponašanja koji su povezani sa češćom pojavom malignih bolesti a nazivamo ih faktorima rizika".
Tako je rak dojke češći je kod žena koje nisu radjale, koje su radjale kasnije, čije su prve menstruacije veoma rane ili koje imaju u neposrednom krvnom srodstvu po ženskoj liniji registrovan rak.
Odlike osobe i stilovi ponašanja, prema rečima Borojevića, kombinuju se u kompleks faktora rizika koji kod nekog mogu da izazovu rak a kod nekog ne.
Profesor upozorava na značaj ranog otkrivanja malignih bolesti, pošto je u prvoj fazi procenat izlečenja mnogo veći.
"Većina malignih tumora ima četiri faze, najbitniji faktor prognoze je stadijum bolesti. Što je ranijii stadijum, veća je verovatnoća izlečenja", kaže Borojević.
Efikasnost lečenja je, kako kaže, vezana za finansije i u razvijenim zemljama gde se ljudi pozivaju na redovne sistematske preglede, stopa izlečenja je čak 50 odsto. U Srbiji nema preciznih podataka o procentu izlečenja, a pravljenje sistema za rano otkrivanje raka je još u početnoj fazi.
Borojević kaže da je broj pacijenata zbog konstatntnog porasta obolelih odavno premašio kapacitete instituta i da se mora pronaći novo rešenje - dogradnjom instituta ili organizovanjem pregleda u drugim ustanovama.
(tekst Danijela Pašić, foto Petar Stojanović, MONDO)