On kaže da je u poslednjih šest meseci u Srbiji urađena samo jedna, dok je u poslednje dve i po godine urađeno 16 transplantacija srca.

Prema njegovim rečima, transplantacije se rade kada porodica da pristanak da se od pacijenta koji je u stanju moždane smrti, uzmu organi.

"U poslednjih nekoliko meseci u Kliničkom centru Srbije imali smo nekoliko potencijalnih donora, ali su porodice bile kategorično protiv da se organi uzmu", objasnio je Ristić.

Kako je rekao, problem manjka donora prisutan je i u drugim zemljama, ali postoje i države sa velikim brojem donora poput Holandije, Hrvatske i Španije.

U pojedinim zemljama, Belgiji na primer, ukoliko građanin nije zabranio uzimanje organa, donorstvo je automatsko, kazao je Ristić.

"U stanju moždane smrti poštuje se volja porodice ali, ako je nekom pacijentu život ugrožen, a donor postoji, zakon je na strani pacijenta kome treba pomoći", rekao je Ristić.

On je kazao da je u Srbiji potrebno angažovanje čitave zajednice kako bi se uticalo na svest građana da daju saglasnost za doniranje organa kada se njihov bližnji nalazi u stanju moždane smrti.

Ristić je rekao da je neophodna i bolja obučenost lekara koji vode računa o pacijentima koji su potencijalni donori, jer zbog njihove nedovoljne obučenosti i neodržavanja donora po propisanim standardima, jedan broj organa propada.

"U stanju moždane smrti stradaju svi organi i zato je neophodno da budu održavani po standardima. Moj i plan Ministarstva zdravlja je da organizujemo edukaciju lekara, kako ne bi izgubili nijednog donora zbog medicinskih propusta", objasnio je on.

Od jednog donora, podsetio je Ristić, može da se uzme deset organa i produži život desetoro ljudi.

Trenutno, na transplantaciju srca čeka 50 građana Srbije.

Najnovije i najzanimljivije vesti iz sveta zabave, kulture, muzike, filma, lifestyle, putovanja i seksualnosti pratite na našoj Facebook stranici -MONDOZabava, kao i na Twitteru@Mondo_zabava.