Uticaj alkohla na zdravlje zavisi, pre svega, od toga koliko pijete.
Ljudi koji umereno piju alkohol, na primer oko pola litra piva dnevno, imaju manje šanse da obole od teških srcanih oboljenja nego osobe koje uopšte ne konzumiraju alkohol, pokazali su rezultati obimnog istraživanja.
Umereno konzumiranje alkohola, kojim se obicno smatra do 14 alkoholnih jedinica nedeljno, odnosno flaša i po vina ili cetiri litre piva, dovodi se u vezu sa smanjenim rizikom od nekih, ali ne svih kardiovaskularnih oboljenja.
Naucnici su otkrili da osobe koje umereno konzumiraju alkohol imaju manje izglede i od onih koji ne piju uopšte i od onih koji piju prekomerno da obole od sedam srcanih oboljenja, medu kojima su angina pektoris i srcani udar uzrokovan trombom.
Istraživaci sa Univerziteta Kembridž i Univerzitetskog koledža iz Londona analizirali su elektronske zdravstvene kartone gotovo dva miliona zdravih odraslih Britanaca, a rezultati objavljeni u britanskom medicinskom casopisu oslanjaju se na prethodne nalaze da konzumiranje alkohola u dozvoljenim granicama može da smanji rizik od srcanih oboljenja.
Šef istraživackog tima Stiven Bel rekao je da je istraživanje obuhvatilo 1,93 miliona odraslih i da je to veci broj nego kada se saberu ucesnici svih prethodnih istraživanja, kao i da rezultati predstavljaju celu populaciju.
Bel je rekao da postoje brojna objašnjenja za nova otkrica.
"U sferi biologije, ljudi koji umereno piju skloni su nižim nivoima upalnih procesa ili višim nivoima dobrog holesterola. Ali, neko ce reci da su ti ljudi zdraviji i društveno aktivniji i da je to pre razlog što rede obolevaju od srcanih bolesti nego ispijanje samo po sebi", rekao je Bel.
U poredenju sa umerenim konzumiranjem, potpuno izbegavanje alkohola povezuje se sa povecanim rizikom od nestabilne angine pektoris, srcanog udara, iznenadne smrti, srcane insuficijencije, abdominalne aneurizme, periferne vaskularne bolesti i srcanog udara uzrokovanog lošom cirkulacijom.
S druge strane, izgleda da potpuno izbegavanje alkohola nema uticaj na hronicnu stabilnu anginu pektoris, srcani zastoj, moždani udar izazvan trombom, kao i na krvarenje u mozgu.
Prekomerno konzumiranje alkohola povezuje se sa povecanim rizikom od vecine bolesti, ali i smanjenim rizikom od srcanog udara i angine pektoris, pokazalo je pomenuto istraživanje.
Bel je rekao da osobe koje uopšte ne piju ne treba da pocnu da konzumiraju alkohol zbog tih rezultata i da postoje efikasniji i bezbedniji nacini za smanjivanje rizika od srcanih bolesti, poput zdrave ishrane.
Da bi otklonili potencijalne greške iz ranijih istraživanja, naucnici su ovaj put razdvojili ljude koji uopšte ne piju od onih koji su prestali da piju ili piju povremeno.
Direktor organizacije za istraživanje alkohola u Velikoj Britaniji Džejms Nikols rekao je da rezultate "treba ozbiljno shvatiti" i da je studija "važan doprinos dokazima o kontroverznoj temi".
"Ovo istraživanje potvrduje da alkohol ne proizvodi uvek isti nivo rizika, vec zavisi da li je rec o, recimo, infarktu miokarda ili angini pektoris", rekao je Nikols.