Zdravlje

SVE o koronavirusu: Kako, zašto, šta raditi... Evo i uputstva UNICEF-a

Izvor mondo.rs Izvor stetoskop.rs

Nije zgoreg ponoviti osnovna saznanja o koronavirusu - šta je, kako se prenosi, kako da se zaštitite, ko može da bude prenosilac... Evo i šta UNICEF navodi i predlaže.

Verovatno ste do sada procitali ili saznali sve ili mnogo toga o koronavirusu koji je zaplašio celu planetu. U Srbiji je trenutno registrovan samo jedan zaraženi, ali ne treba ovaj virus olako shvatati.

U mnogim delovima sveta na snazi su rigorozne mere predostrožnosti, a najoštrije mere se sprovode u Italiji, gde je veliki deo zemlje u karantinu. Procitajte koliko je ljudi trenutno zaraženo u svetu i gde.

MONDO je do sada objavio mnogo tekstova o koronavirusu, šta je, koji su simptomi, kako je nastao, kako se prenosi, kako da se zaštitite, kako da ocistite i dezinfikujete kucu... Razgovarali smo i sa strucnjacima o tome koji sapun treba koristiti, o tome kako pušenje povecava osetljivost na koronavirus...

Prenosimo vam tekst sa sajta stetoskop.rs na kojem su date zbirno sve informacije o koronavirusu. Prethodno pogledajte i objašnjenje i uputstva UNICEF-a.

Šta je korona virus?

Koronavirusi su velika porodica virusa koji mogu izazvati bolest kod životinja ili ljudi. Kod ljudi je poznato da nekoliko koronavirusa uzrokuje respiratorne infekcije, u rasponu od obicne prehlade do težih bolesti kao što su Respiratorni sindrom Bliskog Istoka (MERS) i Teški akutni respiratorni sindrom (SARS). Koronavirus koji je nedavno otkriven uzrokuje koronavirusnu bolest COVID-19.

Šta je COVID-19?

COVID-19 je zarazna bolest koju izaziva nedavno otkriveni koronavirus. Ovaj novi virus i bolest bili su nepoznati pre izbijanja epidemije u gradu Vuhan u Kini, decembra 2019.

Korona virus simptomi

Najcešc´i simptomi zaraženosti koronavirusom (COVID-19) su:
- groznica,
- umor,
- suv kašalj.

Pojedini pacijenti mogu imati: glavobolju i druge bolove, zapušenost nosa, curenje iz nosa, grlobolju, proliv. Ovi simptomi su obicno blagi i pocinju postepeno. Neki zaraženi ne razvijaju nikakve simptome i ne osecaju se dobro. Vecina zaraženih (oko 80%) oporavlja se od bolesti bez posebnog lecenja. Otprilike 1 od 6 osoba koje dobiju COVID-19 postaje ozbiljno bolesno i razvija poteškoc´e sa disanjem.

Stariji ljudi i oni sa osnovnim medicinskim problemima poput visokog krvnog pritiska, srcanim problemima ili dijabetesom imaju vecu verovatnocu da razviju ozbiljne bolesti. Osobe sa temperaturom, kašljem i otežanim disanjem treba da potraže lekarsku pomoc.

Koliko traje period inkubacije od korona virusa?

"Period inkubacije" znaci vreme izmedu dolaska u kontakt sa virusom i pocetka simptoma bolesti. Procena perioda inkubacije za COVID-19 krece se od 1-14 dana, najcešc´e oko pet dana.

Kako se korona virus prenosi?

Korona virusom se može zaraziti od drugih koji imaju virus. Bolest se može proširiti od osobe do osobe malim kapljicama iz nosa ili usta koje se šire kada osoba sa korona virusom kašlje ili izdahne. Ove kapljice dolaze u kontakt sa predmetima i površinama oko osobe koja kašlje/kija. Jedan deo pacijenata se zarazi korona virusom tako što dodiruju predmete ili površine na kojima se nalaze kapljice, a zatim dodiruju svoje oci, nos ili usta. Pacijenti se takode mogu zaraziti ako udišu kapljice od osobe sa COVID-19 koja kašlja ili izdiše kapljice. Zbog toga je važno da se zadržite na više od jednog metra od osobe koja je bolesna.

Da li koronavirus može da se prenese putem vazduha?

Dosadašnje studije sugerišu da se virus koji izaziva COVID-19 prenosi uglavnom kontaktom sa respiratornim kapljicama, a ne kroz vazduh.

Da li se CoVID-19 može preneti sa osobe koja nema simptome?

Glavni nacin na koji se bolest širi je putem respiratornih kapljica koje izbacuje neko ko kašlje. Rizik da se zarazite korona virusom od nekoga bez ikakvih simptoma je vrlo nizak. Medutim, mnogi ljudi sa koronavirusom imaju samo blage simptome. Ovo je narocito tacno u ranim fazama bolesti. Stoga je moguce zaraziti se od nekoga ko ima, na primer, blagi kašalj i ne oseca se bolesno.

Možete li se zaraziti korona virusom iz izmeta nekoga sa bolešc´u?

Do sada se cini da je rizik od prenošenja iz izmeta zaražene osobe mali. Iako pocetna ispitivanja pokazuju da virus može biti prisutan u izmetu u nekim slucajevima, širenje tim putem nije glavna karakteristika epidemije. Medutim, buduci da to predstavlja rizik, drugi je razlog da redovno perete ruke nakon korišc´enja kupatila i pre jela.

Korona virus - prevencija

Poštujuci sledeca pravila možete smanjiti svoje šanse da se zarazite ili proširite korona virus: Redovno i temeljno perite ruke trljanjem ruku na bazi alkohola ili ih perite sapunom i vodom. Zašto? Pranje ruku sapunom ili upotrebom rucnog trljanja na bazi alkohola ubija viruse koji mogu biti na vašim rukama. Održavajte najmanje metar udaljenosti izmedu sebe i svakoga ko kašlje ili kija.

Zašto?

Kad neko kašlje ili kija, iz nosa ili usta prskaju male kapljice tecnosti koje mogu sadržavati virus. Ako ste preblizu, možete udahnuti kapljice, ukljucujuc´i i koronavirus, ako osoba koja kašlje ima bolest. Izbegavajte dodirivanje ociju, nosa i usta.

Zašto?

Rukama dodirujete mnoge površine i mogu pokupiti viruse. Jednom kada se kontaminira, ruke mogu da prenesu virus u vaše oci, nos ili usta. Odatle virus može uci u vaše telo i zaraziti vas. Obavezno se pridržavajte dobre respiratorne higijene: i vi i ljudi oko vas. To znaci da treba da pokrijete usta i nos savijenim laktom ili maramicom kada kašljete ili kijate. Zatim odmah odložite upotrebljenu maramicu u kantu.

Zašto?

Kapljice šire virus. Pridržavajuc´i se dobre respiratorne higijene, zaštitite ljude oko sebe od virusa kao što su prehlada, grip i COVID-19. Ostanite kod kuce ako vam nije dobro. Ako imate povišenu temperaturu, kašljete i otežano dišete, potražite lekarsku pomoc.

Zašto?

Nacionalne i lokalne vlasti imace najnovije informacije o situaciji o virusu lokalno. Pozovite unapred svog lekara. Poziv unapred omogucice vašem lekaru da vas brzo usmeri u pravu zdravstvenu ustanovu. To ce vas zaštititi i pomoci u sprecavanju širenja virusa i drugih infekcija. Budite informisani o najnovijim dešavanjima. Sledite savete lekara u vezi sa korona virusom.

Zašto?

Nacionalne i lokalne vlasti imace najnovije informacije o tome da li se korona virus širi u vašem gradu/zemlji. Oni su u najboljem položaju da savetuju šta ljudi iz vašeg kraja treba da rade da bi se zaštitili. Budite u toku sa najnovijim žarištima korona virusa (gradovi ili lokaliteti gde se COVID-19 širi). Ako je moguce, izbegavajte putovanja - posebno ako ste starija osoba ili imate dijabetes, bolesti srca ili pluca.

Zašto?

Imate vece šanse da se zarazite u ovim podrucijima. Mere zaštite za osobe koje se nalaze ili su nedavno bile (proteklih 14 dana) u podrucju gde se širi koronavirus.

Izolujte se kod kuce ako se ne osecate. Cak i sa blagim simptomima kao što su glavobolja, niska temperatura, groznice (37,3 C ili više) i blago curenje iz nosa, sve dok se ne oporavite. Ako ste u kontaktu sa drugim ljudima nosite masku da ne biste zarazili druge ljude.

Zašto?

Izbegavajte kontakte sa drugima i smanjite posetu medicinskim ustanovama. Širenje virusa nastupa baš na ovakvim mestima. Ako imate temperaturu, kašalj i otežano disanje, odmah potražite lekarsku pomoc, jer to može biti posledica respiratorne infekcije ili drugog ozbiljnog stanja. Nazovite unapred i recite svom lekaru o nedavnim putovanjima ili kontaktu sa putnicima.

Zašto?

Poziv na vreme omogucice vašem lekaru da vas brzo usmeri u pravu zdravstvenu ustanovu. To ce takode pomoci da se spreci moguce širenje COVID-19 i drugih virusa.

Koliki je rizik od korona virusa?

Rizik zavisi od toga gde se nalazite - tacnije da li se tamo odvija epidemija COVID-19. Za vecinu ljudi na vecini lokacija rizik od zaraze korona virusom još je nizak. Medutim, sada širom sveta postoje gradovi (ili podrucja) gde se bolest širi. Za ljude koji žive ili posecuju ove oblasti rizik od zaraze je veci. Vlade i zdravstvene vlasti preduzimaju snažne mere svaki put kada se utvrdi novi slucaj. Obavezno poštujte nacionalna ogranicenja putovanja, kretanja ili velikih okupljanja. Saradnja sa naporima za suzbijanje bolesti umanjice vaš rizik od zaraze ili širenja COVID-19. Izbijanje epidemije može se obuzdati i prenošenje zaustaviti - kao što se pokazalo u Kini i nekim drugim zemljama. Nažalost, novi izbijanja mogu brzo da se pojave. Važno je biti svestan situacije u kojoj se nalazi zemlja u koju idete ili nameravate da odete.

Da li treba da se zabrinemo?

Infekcija korona virusom je uglavnom blaga, narocito za decu i mlade. Medutim, može izazvati ozbiljne bolesti: 1 od 5 zaraženih iziskuje bolnicku negu. Stoga je sasvim normalno da se ljudi brinu o tome kako ce epidemija uticati na njih i njihove voljene. Prvo i najvažnije je redovno i temeljito pranje ruku i dobra respiratorna higijena. Drugo, budite informisani i sledite savete lokalnih zdravstvenih vlasti, ukljucujuc´i bilo kakva ogranicenja koja se postavljaju za putovanja, kretanje i okupljanja.

Ko je u riziku da oboli od koronavirusa?

O koronavirusu se i dalje uci. Izgleda da se bolest cešce razvija kod starijih i osoba sa hronicnim bolestima (visok krvni pritisak, bolesti srca, bolesti pluca, kancer, dijabetes....).

Da li su antibiotici efikasni u sprecavanju ili lecenju COVID-19?

Ne. Antibiotici ne deluju protiv virusa, deluju samo na bakterijske infekcije. COVID-19 je uzrokovan virusom, tako da antibiotici ne deluju. Antibiotici se ne smeju koristiti kao sredstvo za prevenciju ili lecenje koronavirusa. Treba ih koristiti samo prema uputu lekara za lecenje bakterijske infekcije.

Postoji li vakcina ili lek za koronavirus?

Još ne. Do danas ne postoji vakcina niti poseban antivirusni lek koji bi sprecio ili lecio koronavirus. Medutim, zaraženi bi trebalo da budu pažljivi kako bi ublažili simptome. Osobe sa ozbiljnom bolešc´u trebe hospitalizovati. Vecina pacijenata se oporavlja zahvaljujuci bolnickoj nezi. Moguca vakcina i neki specificni tretmani lekovima su pod istraživanjima. Oni se testiraju kroz klinicka ispitivanja.

Maske i korona virus

Nosite masku samo ako imate simptomime koronavirusa (posebno kašalj) ili negujete nekoga ko može imati koronavirus. Jednokratna maska za lice može se koristiti samo jednom. Ako niste bolesni ili ne negujete nekoga ko je bolestan, trošite masku. U svetu postoji manjak maski, tako da je svaka akcija usmerena ka tome da podstice ljude da mudro koriste maske. Svetska zdravstvena organizacija savetuje racionalnu upotrebu medicinskih maski kako bi se izbeglo nepotrebno trošenje dragocenih resursa i pogrešna upotreba maski.

Kako naneti, koristiti, skinuti i odložiti masku?

Masku treba da koriste samo zdravstveni radnici, osobe koje pružaju negu obolelima i osobe sa respiratornim simptomima, kao što su groznica i kašalj. Pre nego što dodirnete masku, operite ruke. Uzmite masku i pregledajte je da li ima kapljica ili rupa. Stavite masku na lice kako treba. Zakacite metalnu traku ili cvrst rub maske tako da poprimi oblik vašeg nosa. Spustite dno maske tako da pokriva usta i bradu. Nakon upotrebe skinite masku; uklonite elasticne petlje iza ušiju, dok masku držite dalje od lica i odece da ne biste dodirnuli potencijalno kontaminirane površine maske. Bacite masku u zatvorenu kantu odmah nakon upotrebe. Izvršite higijenu ruku nakon dodirivanja ili odbacivanja maske.

Da li se ljudi mogu zaraziti COVID-19 iz životinjskog izvora?

Korona virusi su velika porodica virusa i cesti su kod životinja. Povremeno se ljudi zaraze ovim virusima koji se mogu proširiti na druge ljude. Na primer, SARS-CoV je povezan sa civet mackama. Moguci izvori korona virusa od životinja još uvek nisu potvrdeni. Da biste se zaštitili, izbegavajte direktan kontakt sa životinjama i površinama u dodiru sa životinjama. Osigurajte dobre prakse bezbednosti hrane u svakom trenutku. Sa sirovim mesom, mlekom ili životinjskim organima postupajte pažljivo da izbegavate kontaminaciju nekuvane hrane i izbegavajte konzumiranje sirovih ili nekuvanih životinjskih proizvoda. Nema dokaza da su životinje ili kucni ljubimci poput macaka i pasa zaraženi ili bi mogli da šire virus koji izaziva COVID-19.

Koliko dugo virus preživljava na površinama?

Nije sigurno koliko dugo virus koji uzrokuje COVID-19 opstaje na površinama, ali izgleda da se ponaša kao i drugi korona virusi. Studije sugerišu da korona virusi (ukljucujuc´i preliminarne informacije o virusu COVID-19) mogu ostati na površinama nekoliko sati ili do nekoliko dana. Ovo može da varira u razlicitim uslovima (npr. vrsta površine, temperatura ili vlažnost okruženja). Ako mislite da je neka površina zaražena, ocistite je jednostavnim dezinficijensom kako biste ubili virus i zaštitili sebe i druge.

Da li je bezbedno primiti paket iz bilo kojeg podrucja u kojem vlada koronavirus?

Da. Verovatnoca da zaražena osoba kontaminira komercijalnu robu je mala, a rizik od zaraze od paketa koji je putovao je nizak.

Šta ne treba raditi?

Sledec´e mere NISU efikasne protiv korona virusa i mogu biti štetne:

- Pušenje
- Uzimanje tradicionalnih biljnih lekova
- Nošenje više maski
- Uzimanje lekova, poput antibiotika, samoinicijativno.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA - PREPORUKE POVODOM KORONAVIRUSA