Zdravlje

Čak 20 ODSTO ZARAŽENIH KORONOM DOBIJE I SRČANO OBOLJENJE: Dr Ristić objasnio od čega zavisi "ko će kako proći"

Autor Nataša Petrović

Jedan od organa na koji utiče korona virus je i srce, a kardiolog je objasnio od čega zavisi kakve će biti posledice.

Izvor: Prva

Korona virus, kako se do sada pokazalo, napada mnoge organe u telu, a među njima i srce. Štaviše, pokazalo se da čak 20 odsto zaraženih koronom dobije i neko srčano oboljenje, a o tome je u Jutarnjem program TV Prva govorio kardiolog Kliničkog centra Srbije dr Arsen Ristić.

"Prvo, važno je reći da su hronični srčani bolesnici pod povećanim rizikom za sve komplikacije kovida. Pokazalo se da što su osobe starije, imaju visok pritisak, šećer, srčanu slabost, ti pacijenti su jako ugroženi. U okviru kovida prvi organ koji strada su pluća, time se remeti sadržaj kiseonika u krvi, a nizak nivo kiseonika u krvi najviše smeta srčanim bolesnicima. Bolesnici kada imaju nizak sadržaj kiseonika u krvi, koji je čest u težim oblicima kovida, pogoršava srčanu slabost, destabilizuje bolesnike", rekao je dr Ristić, dodajući da korona virus pravi dodatne lezije na srcu, te da oko 20 odsto obolelih dobije miokarditis, tj. zapaljensku bolest srčanog mišića.

Kardiolog je objasnio i od čega zavisi kakve će biti posledice.

"Istraživanja pre kovida su pokazala da imamo receptore za kardiotropne bolesti koje napadaju srčani mišić, a gustina tih receptora određuje ko će kako proći. Mnogo toga zavisi od potencijala sopstvenog sistema odbrane od virusnih infekcija, na koji možemo uticati tako što ne potcenimo problem".

Simptomi srčanog udara

Bol u grudima koji ima karakter stezanja, bol koji se širi u vilicu, mali i domali prst leve ruke, treba da alarmira, kaže dr Ristić. Ukoliko osetite takve simtome, odmah pozovite hitnu pomoć!

O tome kako potcenjujemo problem, doctor kaže:

"Dešavalo se da neko dobije grip, pa nastavi da trenira recimo ako je profesionalni sportista ili nastavi da radi teži fizički posao. Tretira virusnu infekciju kao nešto što će samo proći i neće ostaviti posledice. I kod većine jeste tako, ali kod osetljivijih nije. Ne mmožemo znati da li smo osetljivi, osim ako smo imali u porodici nekoga ko je umro od toga, genetika je jako važna".

Doktor Ristić objasnio je i kako se treba ponašati dok traje virusna infekcija, ali i koliko se treba čuvati posle.

"Dok traje virusna infekcija ne treba imati veći fizički napor, treba unositi dosta tečnosti. Evropsko udruženje kardiologa je 2013. Izdalo saopštenje u kojem stoji vrlo jasno da ako ste imali dokazano zapaljenje srčanog mišića, sledećih šest meseci do oporavka, ne od početka bolesti, za vas nisu teži fizički napori, takmičarski sport", zaključio je on.

(MONDO)

MONDO vas poziva da poštujete preporučene mere – držite distancu, nosite masku i izbegavajte okupljanja, to je jedini način da se spreči širenje epidemije.

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.