Zdravlje

KAKO PREDVIDETI POJAVU TROMBA KOD ZARAZE KORONOM? Naučnici otkrili metod koji sprečava SMRTONOSNE POSLEDICE

Autor Maja Gašić

Postoji način za ranu detekciju, odnosno predviđanje rizika od pojave krvnih ugrušaka.

Izvor: Shutterstock/Supavadee butradee

Sudeći po podacimo iz laboratorija, sve učestalija pojava je da osobe koje su preležale koronu samostalno rade D-dimer, test koji otkriva prisustvo tromba u telu. Činjenica je da su mnogi za ovu dijagnostiku prvi put čuli tokom pandemije virusa, a postoje simptomi koji ukazuju na povišene rezultate ovog testa, a to su lupanje srca, kratak dah, otok nogu...

Jedna od komplikacija infekcije korona virusom, a o koju stručnjaci izdvajaju kao i najopasniju, jeste pojava krvnih ugrišaka. Kako su više puta istakli, određene grupe pacijenata, kao što su kardiovaskularni bolesnici, jesu u većem riziku, ali nikada se ne može sa pouzdanošću reći kod kog obolelog će se pojaviti trombovi.

U predviđanju pojave krvnih ugrušaka, što je ključno kako bi se započela terapija na vreme i sprečio fatalni ishod, može da pomogne sistem za procenu rizika od razvoja kardiovaskularnih komplikacija, a koji su razvili zaposleni u Moskovskom istraživačkom institutu "G.N. Gabričevski Rospotrebnadzor".

Tatjana Ružencova, zamenik direktora za klinički rad Instituta Gabričevski i doktor medicinskih nauka, rekla je da se metoda zasniva na određivanju nivoa endotelina-1, vazokonstriktora koji se oslobađa kao odgovor na oštećenje zida krvnih sudova virusom i izaziva njegovo sužavanje.

"U ovom delu stvaraju se uslovi za pojavu krvnog ugruška. Što pacijent ima više endotelina-1, to su izraženiji poremećaji krvotoka u telu. Nažalost, danas ove promene primećujemo kasno, kada su se već formirali krvni ugrušci, a srce i drugi organi su oštećeni usled nedostatka protoka krvi i kiseonika", objasnila je Ružencova. Zato treba obratiti pažnju na endotelin-1, jer što je veća vrednost ovog indikatora, veći je rizik od razvoja kardiovaskularnih komplikacija.

Doktorka kaže i da ako se na vreme započne sa antitrombotičkom i drugom neophodnom kardiovaskularnom terapijom, može da se zaustaviti vazospazam i formiranje tromba, čime se sprečavaju srčani udari, moždani udari, tromboembolija i druge ozbiljne komplikacije.

MONDO