Zdravlje

"ZLATNI SAT" JE NAJVAŽNIJI TRENUTAK KOD INFARKTA! Sve je više srčanih udara kod mladih, lekari: Preležite VIRUS do kraja

Autor Tamara Veličković

Lekari ne kriju koliko su zatečeni povećanjem brojem kardioloških bolesti, ističući da je reč o pretežno mlađoj populaciji.

Izvor: Shutterstock/9nong

Mladi u ranim dvadesetim sve više doživljavaju srčane udare, a razlog za takvo zabrinjavajuće stanje organizma mladih i povećanje kardiovaskularnih bolesti kod mlađih od 45 godina je stil života, upozorio je prof. dr Predrag Mitrović iz Urgentnog centra Kliničkog centra Srbije.

"Nadali smo se da će broj biti manji, od početka prošle nedelje smo imali povećan broj infarkta i kardioloških bolesti. Pacijenti očigledno ne poštuju ono na šta upozoravamo, a to je da ne izlaze naglo iz toplog u hladno. Malo smo zatečeni! Ima malo više mlađih pacijenata, ali i oni su malo više cirkulisali", izjavio je dr Mitrović za RTS.

Kako je ranije rekao za "Blic", veoma je važno informisati se o urođenim srčanim manama i dodaje da briga o srcu počinje samim rođenjem, ali i da postoje faktori rizika na koje možemo i na koje ne možemo da utičemo. Šta je važno da znate, upozorava dr Mitrović:

  • Postoje urođene srčane mane i jako je važno da nam roditelji kažu to. Nakon toga kreće stil života - kako se hranimo, da li se odmaramo, kako živimo.
  • Postoje faktori rizika na koje možemo da utičemo - pušenje, gojaznost, fizička aktivnost...
  • Redovni pregledi srca mogu vam spasiti život.
  • Iako se mi osećamo mlado, naš organizam stari, pa je važno da se već u 40-im godinama posvetimo redovnim pregledima srca.

"Treba izbaciti pušenje, ne treba biti gojazan. Ako imaju šećernu bolest, treba da se leče... To su lekovi koji mogu da se piju 100 godina. Ako je povišen holesterol, ide dijeta, postoje i prirodni načini i medikamenti da se to sredi, ko neće da pije terapiju", objasnio je dr Mitrović.

Na zdravlje utiču i vremenske prilike

Od 45. godine počinje "zamor materijala" i, prema njegovim rečima, dodatni problem predstavlja i to što ne utiče više samo stres i način života na zdravlje čoveka, već i vremenske prilike. "Nije samo stres protiv našeg zdravlja, sada i priroda radi protiv nas", upozorio je dr Mitrović i objasnio:

  • Od 45. godine počinje zamor materijala, naš metabolizam se usporava i on ne može da popravi neke stvari.
  • Sada praktično imamo samo dva godišnja doba. Vreme u samo jednom danu oscilira za čak 12 stepeni razlike. To utiče i na krvne sudove koji se sužavaju i šire u odnosu na pritisak spoljne sredine.
  • Spoljni faktori i te kako utiču na osciliranje krvnog pritiska, a stručnjaci kažu da je najopasniji izlazak iz toplog u hladno i obrnuto, što može dovesti do grčenja krvnih sudova i kardiovaskularnih promena, tačnije, infarkta miokarda. Ovi faktori najviše utiču na hronične bolesnike i hipertoničare.

"Sva ova dinamika se javlja kada je u pitanju temperatura, a još iza sebe imamo praznike i neadekvatnu ishranu, tako da sve to utiče na dinamiku krvnih sudova i na varijacije krvnog pritiska", upozorio je dr Mitrović.

Svaki virus može da ostavi trag na srcu

Prema rečima dr Mitrovića, svaki virus koji prođe kroz organizam, može ostaviti posledice na srce, ukoliko ga ne preležimo kako treba. "Pokazano je da korona često izaziva upalu srčanog mišića, miokarditis. I druge bolesti, ako ih ne preležimo, mogu da ostave posledice, čak i pokvareni zub. Kada se ne leči srčani mišić i kada dođe do njegove slabosti, on jednostavno ne može da se hrani krvlju kao ostali mišići. Da bismo zaštitili svoje srce, treba da vodimo računa o faktorima rizika. Treba biti upućen u svoje zdravlje, da vodimo pravilan način života, kao i da već u 30-im počnete da vodite računa o svom zdravlju", zaključio je dr Mitrović.

Prepoznajte simptome infarkta i pazite na "zlatni sat"

Stručnjaci tvrde da je, bez obzira na godine ili intenzitet bola, važno biti svestan rizika i potencijalne opasnosti, pa je važno javiti se lekaru na vreme od kada osetimo simptome infarkta kao što su bol u predelu grudnog koša, širenje bola kroz levu ruku, gubljenje daha... Direktor Klinike za kardiovaskularne bolesti u UKC Niš doc. dr Tomislav Kostić ranije je objasnio za "Blic":

  • Važno je javiti se lekaru unutar jednog sata od pojave simptoma, to je takozvani "zlatni sat", jer što je vreme kraće do trenutka otvaranja srčane arterije, to je i stradanje srčanog mišića manje.
  • Bitno je naglasiti da i ne treba ni previše panike unositi, jer nije svaki bol u grudima infarkt, zato što nije ni svaki bol u grudima srčanog porekla. Postoji više uzroka bola koji su beznačajni.
  • Dakle, bol koji traje duže od 30 minuta, bol koji ima jak intenzitet, koji se širi, kod pacijenata koji su rizična grupa, koji imaju genetsku predispoziciju, gojazni, pušači, oni bi trebalo da obrate posebnu pažnju i jave se na vreme.

BONUS VIDEO:

(Blic/MONDO/T.V.)