Slučaj bebe, koja je pronađena pored kontejnera u Zemunu, potresla je celu Srbiju. Ministarstvo unutrašnjih poslova se oglasilo i saopštilo da je uhapšena devetnaestogišnja majka zbog sumnje da je izvršila krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Jedno pitanje i dalje svi postavljaju - zašto pojedini roditelji odbacuju tek rođene bebe i ostavljaju ih na milost i nemilost? O postporođajnoj depresiji govorili su u "Jutru" na Prvoj Jasna Hrnčić, profesorka psihologije i Dušan Vuković, klinički psiholog i sudski veštak.
"Ovo je izuzetno važna tema i prilično zanemarena u našem društvu, a to je šta se dešava sa budućom, odnosno, novom majkom u našem društvu, kako se ona tretira i kakvu podršku dobija tokom trudnoće, nakon porođaja i posle izlaska iz bolnice. Ja ovaj slučaj vidim, pre svega, u svetlu svega ovoga što sam rekla. Naravno da postoje dodatne okolnosti zbog kojih majka može tako da se ponaša, ali vidim koren toga. Smatram da je najvažniji zadatak našeg društva nega novog života i deteta koje će da izraste u dobru osobu", rekla je profestorka Hrnčić.
Dušan Vuković, klinički psiholog i sudski veštak, otkriva da ovaj slučaj posmatra iz psihopatološke pozicije.
"Određen procenat žena doživljava tzv. 'bejbi šejk sindrom', koji je posledica hormonskog disbalansa. Određeni procenat doživljava postpartalnu depresiju, međutim, razlika upravo između postpartalne depresije i postpartalne psihoze, kako uopšte vidimo ovaj slučaj, upravo je u tome, jer dve nedelje nakon porođaja, osoba upada u tešku depresivnu kliničku sliku", rekao je klinički psiholog Vuković i dodao da se u postpartalnu psihozu upada odmah nakon porođaja, to veče, sutradan ili narednog dana.
"Onda se, nažalost, dešavaju i ova čedomorstva, koja se isključivo dešavaju prvih nekoliko nedelja nakon ostavljanja dece. Tako da, ja ovo isključivo vidim iz psihopatološkog aspekta. Lično nisam upućen u detalje ovog slučaja, s jedne strane iz nekih nevažnih razloga, s druge strane malo i zbog sopstvenog mentalnog zdravlja", istakao je Vuković.
Šta otkriva psihološko veštačenje u ovakvim slučajevima?
"Pa, u principu, ovde bi se veštačio stepen uračunljivosti osobe koja je izvršila ovako delo, od, ne znam, bitnog do potpunog, do jednostavno smanjenog stepena uračunljivosti. Suštinski, važno je da se analiza uradi što pre, jer bismo najbolje mogli da sagledamo sliku te osobe. Sa druge strane, potrebno je da se uradi jedna tzv. patobiografska analiza, odnosno svih relevantnih činjenica koje su bile nekoliko meseci pred sam porođaj, jer u osnovi postpartalnih simptoma, po nekim istraživanjima, izmenjena je telesna slika sebe: 'Da li ostajem i dalje atraktivna kao žena?'", rekao je klinički psiholog i dodao:
"Znači, tu je gomila psiholoških intimnih tema koje buduća majka vodi sa sobom i ukoliko u određenom trenutku ne nalazi za nju potrebnu podršku, mogu već početi da se razvijaju određene tegobe. U stvari, hoću da kažem da sigurno ovakav akt je, na neki način, mogao da bude predviđen nekoliko meseci pred porođaj", istakao je Vuković.
Prvi signali postporođajne depresije
"Prvi simptomi su, možemo da razvrstamo na generalne simptome depresije, znači pad raspoloženja, neraspoloženje, gubitak interesovanja, što je u ovoj situaciji vrlo veliki rizik, a to znači gubitak interesovanja za dete, koje u stvari i te kako u tom trenutku treba povezanost, podršku i negu majke.
Zatim, psihosomatski simptomi kao što su gubitak sna ili preterano spavanje, gubitak apetita ili preterano jelo, iritabilnost, česti napadi plača, krivica. Kod postpartalnih depresija još je otežano time što je odnos sa detetom izmenjen, emocionalno distanciran, jer majka nema interesovanja za dete u ovoj kliničkoj slici, što samo dete onda trpi i za njega može da ima isto vrlo teške posledice.
Ipak, da razumemo, postpartalna depresija znači da simptomi traju barem dve nedelje, u stvari ispunjava uslov za veliku depresivnu epizodu. Znači spada u kliničku dijagnozu i ukoliko duže traje, to je sve opasnije i sve je veći rizik da posledice budu teže i za majku i za porodicu i za, pre svega, dete.
Dakle, ovde kao što je rekao kolega, postoji sumnja da se radi o postpartalnoj psihozi, jer je ipak to malo, da kažem, čudno ponašanje da se dete ostavi na takav način pored kontejnera i ostavi ga u riziku praktično da umre bez nege. To može ipak da bude i deo kliničke slike depresije, posebno što u kliničkoj slici postpartalne depresije postoji i jedan simptom, a to je ideja da se naudi sebi ili bebi.
Tako da, kolega je u pravu, postoje tu dosta indicija da se radi o psihotičnom poremećaju, ali takođe je veliko pitanje i šta je okidač takvog ponašanja i zašto uopšte dolazi do toga. Istraživanje pokazuje posebno, i kod nas je urađeno jedno jako dobro istraživanje Biljane Sanković o tome što se dešava sa ženama tokom porođaja u bolnici i pokazuje se da ne samo da se ne olakšava ženi u našim bolnicama da prođu kroz ovo iskustvo na najbolji mogući način, nego im se otežava.
"Žene na porođaju osećaju da su u opasnosti"
Prof. Jasna Hrnčić je istakla da žene često osećaju da su u opasnosti u bolnici.
"Tretirane su često na grub način, bez informacija. Vrlo se često narušava osnovno pravo, etički princip tokom intervencija, a to je da klijent da informisani pristanak na procedure koje se nad njim vrše. Žene nisu, recimo, informisane uopšte da im se daje epidural, da dobijaju sintetički oksitocin što ima vrlo ozbiljne posledice za njen doživljaj porođaja, vrlo su često grubo tretirane itd. Tako da, sam porođaj može da bude veliki stres, pa čak i traumatsko iskustvo za majke, što je okidač, ozbiljan okidač depresije.
Majke se postavljaju u poziciju bespomoćnosti u velikim sistemima, u našim bolnicama. Takođe, vrlo često način na koji se tretira indukuje krivicu: 'Pa šta hoćeš, pa ti si razmažena, pa napni se', kao da ona može da kontroliše taj postupak. Tako da, taj stres koji one doživljavaju, dalje komplikuje porođaj i dovodi do suprotnih efekata. Tako da, moje pitanje je prvo kakvo smo mi društvo da tako tretiramo ženu na najvažnijem momentu za celo društvo, a to je stvaranje novog života? I sad kad gledate sva ta iskustva, zašto ne bi bili okidač za takvu stvar kao što je depresija?
Posebno govore o tome podaci da je 10 do 20 odsto, a neka istraživanja pokazuju da je preko 60 odsto žena, doživelo postpartalnu depresiju. Kad vi imate toliko velike procente, ne pričamo o pojedincima, pričamo o sistemu. Pazite, jedan na sedam, osam žena, to je ozbiljan rizik da će nešto loše da se desi. Toliko je žena, očekujemo da će imati postpartalnu depresiju. Znači, šta se dešava sa našim društvom, to je moje prvo pitanje", rekla je profesorka Jasna Hrnčić.
BONUS VIDEO: