Prof. dr Zoran Džamić, direktor Klinike za urologiju UKC Srbije, gostovao je u emisiji „Uranak“ na televiziji K1 i izneo važne podatke:
„Što se tiče zemalja bivše Jugoslavije, slični smo po statistici. Kada govorimo o zemljama EU koje se nalaze severnije od nas, ti podaci su nešto veći. Razlog za to je možda bolje vođenje statistike i evidencije. Mi se tek navikavamo na statističke metode, ali i brojke koje imamo dovoljne su da se kaže da je u pitanju rasprostranjena bolest. Uz to, karcinom bubrega je prilično podmukao – ako se ne otkrije i ne leči na vreme, može ostaviti ozbiljne posledice i dovesti do smrti pacijenta. To je bolest kojoj mora da se posveti ozbiljna pažnja“, naglasio je prof. dr Džamić.
Iako se najčešće javlja u šestoj i sedmoj deceniji života, bolest pogađa i mlađe ljude.
„Muškaraca ima značajno više nego žena, ali se u globalnom smislu karcinomi sve češće javljaju kod mlađe populacije. Postoji podatak da će u budućnosti u EU i visoko razvijenim zemljama broj obolelih opadati, ali u srednje ili slabije razvijenim državama taj broj će i dalje biti značajan“, dodao je on.
Rana dijagnostika je ključna.
„Ovo je bolest koja se mora otkriti u prvim fazama razvoja, jer samo tada možemo očekivati apsolutno izlečenje. Pomeranje krivulje ka mlađoj dobi je alarm koji nas upućuje da što pre krenemo sa preventivnim i sistematskim pregledima, koji moraju postati deo svakodnevnice“, ističe Džamić.
Tri osnovna simptoma karcinoma bubrežnog parenhima
pojava krvi u urinu
tumor u slabinskoj regiji, vidljiv uglavnom kod mršavijih pacijenata
bol u tom delu tela
„Nažalost, u praksi se ova tri simptoma javljaju kod manje od 5–6% obolelih. Zato su sistematski pregledi od velikog značaja – bolest se u početku razvija sporo, a ultrazvučni pregledi mogu da je otkriju na vreme“, naglašava profesor.
Problem odmakle faze
„To je najteža strana karcinoma bubrega. U trenutku postavljanja dijagnoze, 30% pacijenata već ima udaljene metastaze. Tokom prve godine, bez obzira na metod lečenja, još jedna trećina razvije metastaze. To znači da 60% obolelih neće biti kandidati samo za hirurgiju, već će im zbog metastatskih promena biti potrebna i lekarska terapija. Mi se bavimo inovativnim terapijama koje u Srbiji primenjujemo poslednjih 14 godina, sa značajnim uspehom i rezultatima uporedivim sa drugim zemljama. Svake godine se pojavi i do 10 novih lekova, što čak ni razvijene zemlje ne mogu u potpunosti da isprate. Mi smo negde na sredini i očekujemo uvođenje imunopreparata u kombinaciji sa dosadašnjim tirozin-kinaznim inhibitorima, čime se približavamo srednjeevropskom standardu lečenja“, zaključio je prof. dr Zoran Džamić.
(MONDO/K1)