- Prvi pacijent koji je primio personalizovanu rusku vakcinu protiv melanoma trenutno nema vidljive metastaze, ali stručnjaci poručuju da je za potvrdu efekta potrebno dugoročno praćenje.
- Prva pacijentkinja iz Srbije, Jovana Aleksić, trebalo bi da dobije prvu dozu oko sredine januara 2027. godine, a terapija za strane pacijente trenutno košta oko 120.000 evra.
Personalizovana vakcina protiv raka, koju ruski naučnici razvijaju na bazi mRNK tehnologije, dala je prve ohrabrujuće rezultate. Kod prvog pacijenta koji je završio terapiju protiv melanoma trenutno nisu otkrivene metastaze, a stručnjaci najavljuju da bi prva pacijentkinja iz Srbije mogla da primi svoju dozu već sredinom januara 2027. godine.
O ovoj terapiji, koja se pravi posebno za svakog obolelog, govorili su profesor dr Sergej Boljević sa Sečenovskog univerziteta u Moskvi i profesor dr Vladimir Jakovljević sa Medicinskog fakulteta u Kragujevcu, gostujući u emisiji "Uranak“ na televiziji K1.
Iako prvi rezultati bude nadu, stručnjaci naglašavaju da je potrebno još vremena i dugoročno praćenje kako bi se potvrdila efikasnost ove metode.
Prvi pacijent završio terapiju, metastaze trenutno nisu otkrivene
Profesor dr Sergej Boljević objasnio je da je prvi pacijent kojem je primenjena personalizovana vakcina trenutno u dobrom stanju i da kod njega više nema otkrivenih metastaza. Ipak, kako je naglasio, u onkologiji je neophodno da se sačeka nekoliko godina pre nego što može da se govori o zvanično potvrđenom izlečenju.
"Ovo je stvarno velika, ogromna stvar. Ne radi se samo o tome da se pacijent sada dobro oseća, što jeste slučaj, i da nema metastaza. Mi znamo mehanizam delovanja i zato ćemo sačekati da se to potvrdi. Tri do pet godina treba sačekati, to je tako u onkologiji. Ovaj tumor je kod njega izlečen, ali sačekaćemo da to bude i zvanično potvrđeno", rekao je Boljević.
Pacijentu je melanom dijagnostikovan 2021. godine, dok je tokom 2025. utvrđeno da se bolest proširila na limfne čvorove. Personalizovanu vakcinu počeo je da prima u aprilu 2026, a poslednju dozu dobio je u septembru iste godine.
Objašnjavajući kako ova tehnologija funkcioniše, profesor je upotrebio zanimljivo poređenje - tumor je opisao kao strukturu koja se štiti svojevrsnim "kišobranom", zbog čega ga imuni sistem ne prepoznaje dovoljno dobro.
"Mi skidamo taj kišobran i sopstvene ćelije organizma učimo kako da se bore protiv tumora koji pacijent ima", objasnio je Boljević.
Melanom je izabran za početnu primenu ove tehnologije zbog velikog broja mutacija i neoantigena, odnosno specifičnih molekula koje imuni sistem može da prepozna. U njihovoj identifikaciji koriste se savremene metode i veštačka inteligencija.
Kako funkcioniše personalizovana vakcina protiv raka?
Za razliku od klasičnih vakcina koje su namenjene široj populaciji, ova terapija razvija se prema karakteristikama tumora konkretnog pacijenta. Cilj je da se imuni sistem "obuči" da prepozna ćelije raka i pokrene odgovor usmeren upravo protiv njih.
mRNK tehnologija omogućava da se na osnovu analize tumora napravi personalizovano uputstvo koje će organizmu da pomogne da prepozna određene tumorske markere. Na taj način terapija nije ista za sve obolele, već se prilagođava specifičnostima njihove bolesti.
Boljević je istakao da se za sada primena pažljivo proširuje. Plan je da do kraja 2026. godine vakcinu primi ukupno 20 pacijenata, dok bi tokom 2027. taj broj trebalo da poraste za još 100.
Istraživanja se ne zaustavljaju samo na melanomu. Prema najavama profesora, tokom naredne godine planirano je proširenje rada na određene tumore pluća, bubrega, mokraćne bešike, dojke i pankreasa.
Kada je reč o neželjenim reakcijama, kod prvog pacijenta za sada nisu zabeleženi ozbiljni problemi. Moguće su lokalne reakcije, poput crvenila na mestu primene vakcine, ali stručnjaci upozoravaju da je za procenu bezbednosti potrebno nastaviti praćenje većeg broja pacijenata.
Prva pacijentkinja iz Srbije vakcinu bi trebalo da primi u januaru
Posebnu pažnju privukla je priča o Jovani Aleksić iz Srbije, za koju se već priprema personalizovana vakcina. Njen odlazak u Rusiju bio je odložen zbog administrativnih i drugih poteškoća, ali se sada očekuje da terapiju započne početkom 2027. godine.
Prema rečima profesora Boljevića, vakcina za nju se već pravi, a prva doza trebalo bi da joj bude data oko sredine januara, nakon novogodišnjih praznika.
"Važno je da je ona primljena, da se vakcina za nju pravi i da će posle Nove godine doći. Negde oko sredine januara, posle praznika, trebalo bi da dobije prvu dozu, a zatim će nastaviti lečenje prema predviđenoj šemi. Nadamo se i uvereni smo da će rezultat biti dobar", istakao je Boljević.
"Jedan lek za jednog čoveka i jednu bolest - to je ideal medicine"
O značaju personalizovanog pristupa lečenju govorio je i profesor dr Vladimir Jakovljević, koji je istakao da ga je u ovaj projekat uverio pre svega naučni koncept na kojem se zasniva. Iako se tokom svoje karijere prvenstveno bavio kardiovaskularnim istraživanjima, zahvaljujući saradnji sa ruskim stručnjacima imao je priliku da se upozna sa razvojem ove tehnologije i postane deo naučnog tima.
"Video sam naučni koncept koji je praktično ideal farmakoterapije. Da vi pravite jedan lek za jednog čoveka, za jednu bolest. To je ideal. Naravno, to podrazumeva izuzetno skupu i sofisticiranu tehnologiju", objasnio je Jakovljević.
On je govorio i o tome ko bi mogao da bude kandidat za ovakav vid lečenja. Kako je naveo, ruski stručnjaci su u početku birali pacijente koji su već iscrpeli određene mogućnosti terapije.
"Poželjno je da je tumor makar delimično odreagovao na imunoterapiju, jer je princip delovanja sličan", rekao je profesor.
Koliko košta ruska vakcina protiv raka?
Jedno od pitanja koje najviše zanima javnost jeste cena ove terapije i mogućnost da ona postane dostupna većem broju pacijenata. Prema informacijama iz razgovora, ukupno lečenje za pacijente koji dolaze izvan Rusije trenutno košta oko 120.000 evra. Važno je naglasiti da taj iznos ne obuhvata samo izradu i primenu personalizovane vakcine, već i prateću imunoterapiju, dijagnostiku i bolničko lečenje.
Boljević je objasnio da se pacijenti u Rusiji leče preko kompanija i osiguravajućih društava, zbog čega je organizacija i finansiranje terapije drugačije za domaće i strane državljane. Postoji mogućnost da cena za pacijente iz drugih zemalja bude viša, ali je profesor istakao da će se zalagati da uslovi za obolele iz Srbije budu što povoljniji.
Da li bi ruska vakcina mogla da se proizvodi u Srbiji?
Tokom gostovanja otvoreno je i pitanje da li bi Srbija u budućnosti mogla da dobije tehnologiju za proizvodnju personalizovanih vakcina protiv raka. Boljević je potvrdio da su razgovori o toj mogućnosti ranije postojali, ali da od tada nije bilo konkretnog napretka.
"Od trenutka kada smo imali te razgovore do današnjeg dana ništa se po tom pitanju nije napravilo. Mi radimo svoj posao, a ako bude potrebno, radićemo i to. Kada sve pređe na međudržavni nivo, proces ide mnogo sporije", rekao je profesor.
Jakovljević je, međutim, ukazao na to da eventualna proizvodnja u Srbiji ne bi zavisila samo od nabavke odgovarajuće opreme. Za takav poduhvat neophodni su i stručnjaci koji bi bili obučeni za rad sa ovom tehnologijom, odgovarajuća licenca, ali i usklađivanje zakonskih propisa.
Poseban izazov predstavlja regulativa, s obzirom na to da je Srbija svoje zakonodavstvo u oblasti lekova i terapijskih postupaka uskladila sa evropskim pravilima, dok ruski propisi nisu u potpunosti isti.
"Prva stvar je oprema, to je tačno. Druga, mnogo bitnija, jeste obučen kadar. Naravno, potrebno je da Rusi daju licencu za to. Treća, takođe vrlo bitna, možda čak i najteža prepreka, jeste regulativa", objasnio je Jakovljević.
Na kraju razgovora, profesor je naglasio da bi naučna saradnja trebalo da bude zasnovana na rezultatima i razmeni znanja, bez obzira na političke okolnosti.
"Ja, kao neko ko sarađuje i sa jednima i sa drugima, mogu da kažem da sarađujem sa svima koji žele da sarađuju i koji imaju rezultate. Ovde je jasno da Rusi imaju rezultate i da po tom pitanju treba sarađivati", poručio je Jakovljević.
Važno je, ipak, imati u vidu da ohrabrujući rezultati kod prvog pacijenta još ne znače da je efikasnost vakcine definitivno potvrđena. Za to će biti potrebna dodatna klinička ispitivanja, praćenje većeg broja obolelih i dugoročna procena rezultata lečenja.
BONUS VIDEO:
(MONDO)