Od prvog Svetskog prvenstva, održanog 1930. u Urugvaju, prošlo je 80 godina. Tim povodom FIFA je plasirala 80 zanimljivih detalja, crtica, anegdota...
61. Mnogi slavni igrači nikad nisu igrali na svetskim prvenstvima. Alfredo Di Stefano se smatra jednim od najboljih svih vremena, ali legendarni Španac se povredio pošto je 1962. već otputovao sa ekipom u Čile.
Ista sudbina iste godine zadesila je Mađara iz Barselone, Lasla Kubalu, koji se ipak pojavio na Mundijalu 1978, ali kao selektor.
Na najvećoj svetskoj smotri fudbala nikad nisu učestvovali ni Džordž Best (Severna Irska), Alan Simonsen (Danska), Lijam Brejdi (Republika Irska), Erik Kantona (Francuska), Abedi Pele (Gana), Žorž Vea (Liberija), Rajan Gigs (Vels)...
62. Samo su dvojica osvajali titule prvaka sveta i kao igrači i kao selektori. Mario Zagalo je kao igrač bio šampion sa Brazilom 1958. i 1962, a kao prvi stručnjak "karioka" 1970.
Franc Bekenbauer (Zapadna Nemačka) igračku karijru je krunisao trofejom 1974, a trenersku 1990. "Kajzer Franc" je učestvovao i u finalima, u kojima je poražen, i kao igrač i kao selektor - 1966. i 1986.
Milorad Arsenijević je prvi osetio "ukus" mundijala u obe uloge - bio je reprezentativac Jugoslvaije 1930, a 20 godina kasnije i selektor.
63. Samo su četvorica igrača bili strelci u dva finala - Brazilci Vava (1958/1962) i Pele (1958/1970), reprezentativac Zapadne Nemačke Paul Brajtner (1974/1982) i Francuz Zinedin Zidan (1998/2006).
64. Nije mnogo fudbalera osvajalo zlatna odličja i na olimpijskim igrama i na svetskim prvenstvima. To je uspelo desetorici Urugvajaca i trojici Italijana, na mundijalima 30-ih godina prošlog veka i olimpijskim igrama 1924, 1928. i 1936.
Nadomak tog podviga bili su Mađari Ferenc Puškaš i Šandor Kočiš, koji su sa olimpijskim zlatima iz 1952, igrali u finalu SP dve godine kasnije, ali ih je savladala Zapadna Nemačka.
65. Šestorica igrača su davali golove i kasnije isključivani na istoj utakmici. Među njima su Brazilci Garinča (1962) i Ronaldinjo (2002). Poslednji u nizu je Francuz Zinedin Zidan, koji je 2006. dao gol Italiji u finalu, a onda je "pocrveneo" pošto je glavom udario Marka Materacija.
Nastaviće se...
(MONDO)
Ista sudbina iste godine zadesila je Mađara iz Barselone, Lasla Kubalu, koji se ipak pojavio na Mundijalu 1978, ali kao selektor.
Na najvećoj svetskoj smotri fudbala nikad nisu učestvovali ni Džordž Best (Severna Irska), Alan Simonsen (Danska), Lijam Brejdi (Republika Irska), Erik Kantona (Francuska), Abedi Pele (Gana), Žorž Vea (Liberija), Rajan Gigs (Vels)...
62. Samo su dvojica osvajali titule prvaka sveta i kao igrači i kao selektori. Mario Zagalo je kao igrač bio šampion sa Brazilom 1958. i 1962, a kao prvi stručnjak "karioka" 1970.
Franc Bekenbauer (Zapadna Nemačka) igračku karijru je krunisao trofejom 1974, a trenersku 1990. "Kajzer Franc" je učestvovao i u finalima, u kojima je poražen, i kao igrač i kao selektor - 1966. i 1986.
Milorad Arsenijević je prvi osetio "ukus" mundijala u obe uloge - bio je reprezentativac Jugoslvaije 1930, a 20 godina kasnije i selektor.
63. Samo su četvorica igrača bili strelci u dva finala - Brazilci Vava (1958/1962) i Pele (1958/1970), reprezentativac Zapadne Nemačke Paul Brajtner (1974/1982) i Francuz Zinedin Zidan (1998/2006).
64. Nije mnogo fudbalera osvajalo zlatna odličja i na olimpijskim igrama i na svetskim prvenstvima. To je uspelo desetorici Urugvajaca i trojici Italijana, na mundijalima 30-ih godina prošlog veka i olimpijskim igrama 1924, 1928. i 1936.
Nadomak tog podviga bili su Mađari Ferenc Puškaš i Šandor Kočiš, koji su sa olimpijskim zlatima iz 1952, igrali u finalu SP dve godine kasnije, ali ih je savladala Zapadna Nemačka.
65. Šestorica igrača su davali golove i kasnije isključivani na istoj utakmici. Među njima su Brazilci Garinča (1962) i Ronaldinjo (2002). Poslednji u nizu je Francuz Zinedin Zidan, koji je 2006. dao gol Italiji u finalu, a onda je "pocrveneo" pošto je glavom udario Marka Materacija.
Nastaviće se...
(MONDO)