NK Hrvatski Dragovoljac - ljudi u crnom

Prikriveno ustaštvo ili puka konicidencija?

Mada, možda je sve samo puka slučajnost.

Nogometni klub Hrvatski dragovoljac (čitaj: dobrovoljac) osnovan je u Zagrebu, 1994. godine, po završetku rata u Hrvatskoj. Tačnije, samo je preimenovan u Dragovoljca. Prvobitno, osnovan je 1975. godine kao NK Trnsko, da bi godinu dana kasnije bio preimenovan u ONK Novi Zagreb, a "omladinski" mu je skinuto početkom rata, 1991. godine.

Tri godine kasnije, kako je objašnjeno na Wiki stranici ovog kluba, u čast brojnim članovima NK Novi Zagreb koji su učestvovali u ratu, klub je preimenovan u NK Hrvatski Dragovoljac.

To nije bilo dovoljno.

Pokojni predsednik, hrvatski narodni heroj Stjepan Spajić, odlučio je da dresovi "novog" kluba budu - sasvim slučajno - kompletno crni, novi grb imao je - sasvim slučajno - obrise slova "U" (simbola ustaša, odnosno nacista), a on je ispisan vencem preuzetim sa amblema hrvatske vojske.

Unutar slova "U" nalazi se šahovnica, što ne čudi, ali...

To nije "obična" šahovnica, kakva je početkom 90-ih zamenila petokrake na grbovima Dinama, Hajduka i ostalih hrvatskih kluba. To je šahovnica koja je važila samo između jula 1941. i januara 1943. godine, koliko je živela NDH, odnosno Nezavisna Država Hrvatska. Ta šahovnica, razlikuje se od današnje po tome što je prvo polje belo, a ne crveno.

Ustaše su u svojim ratnim pohodima na strani sila Osovine u II Svetskom ratu na šlemovima i uniformama imale šahovnice sa prvim belim poljem, unutar kojeg je bilo upisano slovo "U".

U slučaju Hrvatskog Dragovoljca, na mestu slova "U" nalazi se - srce.

Sa distance, toliko je moglo saznati o Dragovoljcu, koji se kao šampion druge lige prošle sezone vratio u hrvatsku elitu prvi put od 2011. godine i trenutno je poslednji, zajedno sa Osijekom. Zato smo kontaktirali naše kolege, sportske novinare iz Zagreba, da nam malo bolje pojasne ovaj specifičan slučaj u evropskom fudbalu, tj. nogometu.

Štaviše, sada, kada je Hrvatska ušla u Evropsku Uniju, čudno je da niko ne postavlja pitanje otkud toliko sličnosti sa ustaškim simbolima u jednom malom klubu, koji igra na stadionu "Stjepan Spajić" kapaciteta 5.000 gledalaca.

"Kada su osnovani 1994. prvo su im zabranili da igraju u crnim dresovima, jer su u vlasti smatrali da je to baš previše. Nisam siguran da li su to tražili iz Saveza ili Vlade, nebitno je... Sada već najnormalnije igraju u crnim dresovima", prenele su nam kolege iz Hrvatske.

"Pokojni predsednik Stjepan Spajić ti je bio u ratu, sadašnji predsednik Perković je, takođe, bio u ratu... Ma, cela uprava je bila u ratu. A, ko za njih navija? Imaju navijače među braniteljima po celoj Hrvatskoj, imaju bazu navijača, koji se okupljaju i kad je klub u prvoj i u drugoj ligi. To su mahom ratni veterani, ali je ipak - nogometni klub".

Kolege ističu da se vremenom taj ratni zanos u Dragovoljcu izgubio...

"Ako je klub opstao i 20 godina nakon rata, znači da je, ipak, prevazišao tu ratnu priču i hranjenje ratom... Igrali su u njemu brojni reprezentativci, Prosinečki, Živković, Đolonga, Blaž Slišković, Predrag Jurić, Vasilj, Bazina...", nabrajali su nam.

Ali...

"Nikad nisu imali nekog igrača srpske nacionalnosti u momčadi".

Ipak, kolege misle da je situacija danas takva da bi i Srbin mogao da igra za Dragovoljca.

"E, sad, više nema tih podela, Srbi, Muslimani, ovi, oni... Mislim da bi bez problema mogao igrati bilo koji igrač iz Srbije", kaže naš sagovornik, koji priznaje da nikako ne gaji simpatije prema tom klubu i da se pozivanjem na "crno" ne iskazuje ljubav ni prema fudbalu, ni prema Hrvatskoj.

Ljudi iz Dragovoljca vremenom su naučili da prepoznaju granicu preko koje se ne ide - ne talasaju mnogo svojim zabranjenim simbolima i sve dok je tako - ni njih niko ne dira.

"Gledaj, to ti je sve prikriveno... Cela uprava na utakmice dolazi obučena potpuno u crno, u crnim pantalonama i crnim košuljama. Svi do jednog su u crnom i onda ti je sve jasno, ali šta možeš da uradiš? Ne možeš ih optužiti zato što nose crninu. Možda su im crvene košulje na pranju? Sve je jasno, ali je sve prikriveno. Ako bi na sav glas brujali o tome ko su i kako razmišljaju, bili bi u problemu. Ovako, niko ih ne dira", kaže naš sagovornik.

Možda bi se u Hrvatskoj, odnosno sada Evropskoj Uniji, više govorilo o Dragovoljcu da taj klub ima rezultate koje je imao u periodu između promocije u prvu ligu, 1995, pa do 2000. godine. U sezoni 1996/97, klub je stigao do treće pozicije na tabeli i igrao polufinale Kupa Hrvatske, a naredne tri sezone počinjao je leto u Intertoto kupu, što su bile internacionalne utakmice u kojima je klub nastupao sa identičnim simbolima kao danas.

Ali, nije bilo problema u UEFA.

Dragovoljac je do ispadanja u drugu ligu 2002. godine igrao protiv Bastije, Silkeborga, EBBW iz Velsa, GAK, Lingbija, Njurija iz Severne Irske...

Od 2002. godine do ovog leta (sa izuzetkom sezone 2010/11) boravio je daleko od očiju javnosti, u drugoj ligi, sa oko 400, 500 gledalaca na tribinama. Sada je opet u eliti, u Hrvatskoj, u Evropskoj Uniji.