Fudbalska reprezentacija Srbije nalazi se u veoma teškoj poziciji kada su kvalifikacije za Mundijal 2026. godine u pitanju. Nakon poraza od Albanije u Leskovcu (1:0) ekipa praktično mora da osvoji svih devet bodova i da se nada povoljnim rezultatima sa mečeva drugih nacionalnih timova. Prvi sledeći izazov Srbija ima u Andori, gde je otputovala bez dosadašnjeg selektora Dragana Stojkovića Piksija i njegovog stručnog štaba - a Hrvati analiziraju da je to samo jedan od problema.
Zapravo, u tekstu koji je objavio "Jutarnji" ističe se da je Piksijev seletorski mandat samo vrh ledenog brega i da su problemi srpskog fudbala daleko veći. Ovaj članak potpisao je Andro Polić, a on navodi kako su među problemima koje imamo odnosi unutar Fudbalskog saveza Srbije, toksična atmosfera oko nacionalnog tima i previše obimna domaća liga u kojoj je trenutno 16 ekipa.
Možda je ovo poslednje baš i najbitnije... dolaskom na mesto generalngo sekretara Fudbalskog saveza Srbije Branko Radujko najavio je smanjivanje broja učesnika u elitnom rangu srpskog fudbala. Prvobitna ideja bila je liga sa 12 timova, ali se u međuvremenu našlo kompromisno rešenje da se dotle stigne postepeno - prvo skraćivanjem na 14, a zatim na 12 ekipa.
"Prvi rang srpskog fudbala trenutno je satkan od 16 klubova, od iduće sezone biće dva manje, a ne tako davno, pre samo četiri godine, u prvoj je ligi igralo - 20 klubova. Dok je, recimo, Francuska pre tri godine smanjila prvi rang na 18 klubova, a Nemačka odavno funkcioniše prema takvom principu, u susedstvu su se vodili taktikom - što više, to bolje. Međutim, to ne ide tako. Kroz domaću bi ligu, zapravo, trebalo da bude postavljena baza za razvoj, a iako se s istom glavoboljom, doduše, muče i drugi savezi, dovoljno je zbrojati bodovnu prednost s kojom je Crvena zvezda u prethodne tri sezone odjurila do naslova. Suma se penje do ukupno 67 bodova, ili, u prevodu, 22,3 boda viška u proseku na kraju tri zadnje sezone, što prvenstvenu kampanju i pre prvog kola pretvara u jednosmernu ulicu, s opipljivim manjkom kompetitivnosti i atraktivnosti", navodi se u tekstu poznatog hrvatskog sajta.
Primera radi, Hrvatska i ove sezone ima prvenstvo od samo 10 timova, a na vrhu tablee poravnati su Dinamo iz Zagreba i Hajduk iz Splita sa po 19 osvojenih bodova na devet mečeva. Primera radi, Rijeka je prošle sezone osvojila prvenstvo sa istim brojem bodova kao Dinamo, a dva više od Hajduka - dok je sezonu pre toga Dinamo bio osam bodova ispred Rijeke, ali tek nakon što je taj tim izgubio četiri od poslednjih pet utakmica u prvenstvu i tako direktno uticao na odluku o tituli.
Oim toga što prvenstvo Hrvatske ima više takmičarskog naboja od srpskog, tamošnja reprezentacija ima nešto što nedostaje "orlovima". I o tome se piše u autorskom tekstu koji ističe ulogu Zlatka Dalića, odnosno njegove sposobnosti da grupiše pozvane reprezentativce i od njih napravi tim.
Zlatko Dalić je u oktobru 2017. godine preuzeo reprezentaciju Hrvatske i do sada je predvodio ekipu na više od 100 mečeva! Sa nacionalnim timom osvojio je drugo mesto na Mundijalu 2018. godine, treće mesto na Mundijalu 2022. godine i drugo mesto u Ligi nacija 2023. godine. Takođe, praktično je obezbedio Hrvatskoj plasman i na naredno Svetsko prvenstvo, što je samo nastavak kontinuiteta. To je Dalić umeo da obezbedi svom timu bolje nego bilo koji srpski selektor.
"Reprezentacije su, ujedno, specifične po načinu rada, osetno drugačijem od klupskih navika. U kratkim ciklusima, kada se na okupljanju pronađe 20+ igrača iz različitih fudbalskih filozofija s klupskih adresa, malo je vremena za uigravanje i taktičke finese, zbog čega naglasak neretko treba da bude na psihologiji. Na duhu, atmosferi, sinergiji. Sve ono što, naoko, nedostaje srpskoj reprezentaciji. Ta je teorija i formula #porodice, pak, Zlatka Dalića i 'vatrene' odvela do istorijskih dostignuća u zadnjih osam godina", zaključuje se u tekstu.
Hrvatski mediji prethodnih godina često su pisali o porodičnoj atmosferi koja vlada u nacionalnom timu, a koju je izgradio Dalić tokom svog selektorskog mandata - najuspešnijeg perioda hrvatskgo fudbala. Među liderima tima je Luka Modrić kao igrač svetske klase i dugogodišnja zvezda Real Madrida, a kulturi u timu doprineli su još neki vrhunski igrači poput Ivana Rakitića, Ivana Perišića, Marija Mandžukića, Matea Kovačića, Danijela Subašića, pa na kraju i Joška Gvardiola. Bilo je onih koji se nisu uklapali u takvu filozofiju - zbog čega je Daliću zamerano - ali njihova prezimena i klupske karijere nikada nisu stavljene ispred nacionalnog tima.
Pamte se u Hrvatskoj dobro svi sukobi koje je Dalić imao sa reprezentativcima. Marko Livaja je nestao iz nacionalnog tima nakon što su ga vređali tokom treninga nacionalnog tima u Rijeci, Ante Rebić je javno kritikovao selektora i zbog toga je sklonjen, dok je Nikola Kalinić vraćen sa Svetskog prvenstva u Rusiji zbog neprikladnog ponašanja. Poslednji primeri su Luka Sučić koji je izabrao sestrinu svadbu umesto okupljanja nacionalnog tima, a navodno je to ogroman minus u Dalićevim očima i Luka Vušković koji je nakon poziva ipak prebačen u mladu reprezentaciju. Ipak, nijedan od tih slučajeva nije uticao na porodičnu atmosferu u reprezentaciji - rezultati su bili prisutni tokom celog selektorskog mandata, što se u Srbiji gotovo nikada ne događa.
Bonus video: