KSS nalazi se na spisku 28 nacionalnih saveza koji su potpisali zahtev za sazivanjem vanredne Skupštine FIBA Evropa i raspisivanjem prevremenih izbora.
Tekst zahteva sastavljenog na generalnoj Skupštini FIBA Evropa, održanoj 19. maja u Ljubljani, izašao je na videlo devet dana kasnije.
Pored Košarkaškog saveza Srbije, potpisale su ga i federacije Litvanije, Turske, Rusije, Izraela, Slovenije, Letonije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Estonije, Gruzije...
Izražavajući nezadovoljstvo što su rezultatima izbora 2010. godine mnoge važne košarkaške zemlje isključene iz procesa donošenja odluka, "buntovnici" su poručili da njihov zahtev nije uperen ni protiv koga lično, već je motivisan željom da evropska košarka nastavi da se razvija na pravi način.
"Aktuelna situacija dovela je do brojnih podela unutar evropske košarke - na 'male' i 'velike' zemlje, na zapad i istok, verovatno i do još nekih podela koje se ispoljavaju na razne načine, a umanjuju naš zajednički potencijal. Evropska košarka mora da pronađe rešenje kojim će na te podele biti stavljena tačka, a sredstvo da se do toga dođe je demokratsko izjašnjavanje", stoji u zahtevu, koji u celini prenosi sajt "Lithuania Basketball".
Na čelu FIBA Evropa od pre dve godine se nalazi Islanđanin Olafur Rafnson.
Prema nezvaničnim informacijama, kap koja je prelila čašu nezadovoljstva bila je nedavna smena generalnog sekretara FIBA Evropa Nara Zanolina.
Kanađanin je (opet nezvanično) optužen da je svojim lobiranjem kod nacionalnih saveza "minirao" ideju o reorganizaciji međunarodnih takmičenja, koja je između ostalog podrazumevala održavanje Evropskog prvenstva svake četvrte, umesto svake druge godine.
Zanolin je tu funkciju obavljao punih 10 godina.
Generalna skupština FIBA Evropa svake četiri godine bira predsednika, koji zajedno sa još 24 člana čini Bord kontinentalne košarkaške organizacije. Mandat postojećim vlastima ističe 2014. godine.
(MONDO)
Pored Košarkaškog saveza Srbije, potpisale su ga i federacije Litvanije, Turske, Rusije, Izraela, Slovenije, Letonije, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Estonije, Gruzije...
Izražavajući nezadovoljstvo što su rezultatima izbora 2010. godine mnoge važne košarkaške zemlje isključene iz procesa donošenja odluka, "buntovnici" su poručili da njihov zahtev nije uperen ni protiv koga lično, već je motivisan željom da evropska košarka nastavi da se razvija na pravi način.
"Aktuelna situacija dovela je do brojnih podela unutar evropske košarke - na 'male' i 'velike' zemlje, na zapad i istok, verovatno i do još nekih podela koje se ispoljavaju na razne načine, a umanjuju naš zajednički potencijal. Evropska košarka mora da pronađe rešenje kojim će na te podele biti stavljena tačka, a sredstvo da se do toga dođe je demokratsko izjašnjavanje", stoji u zahtevu, koji u celini prenosi sajt "Lithuania Basketball".
Na čelu FIBA Evropa od pre dve godine se nalazi Islanđanin Olafur Rafnson.
Prema nezvaničnim informacijama, kap koja je prelila čašu nezadovoljstva bila je nedavna smena generalnog sekretara FIBA Evropa Nara Zanolina.
Kanađanin je (opet nezvanično) optužen da je svojim lobiranjem kod nacionalnih saveza "minirao" ideju o reorganizaciji međunarodnih takmičenja, koja je između ostalog podrazumevala održavanje Evropskog prvenstva svake četvrte, umesto svake druge godine.
Zanolin je tu funkciju obavljao punih 10 godina.
Generalna skupština FIBA Evropa svake četiri godine bira predsednika, koji zajedno sa još 24 člana čini Bord kontinentalne košarkaške organizacije. Mandat postojećim vlastima ističe 2014. godine.
(MONDO)