"Ne volim nijednu zastavu, kad čujem Hej Sloveni ustanem i vidim njih": Duško Vujošević drhtavim glasom žalio

Duško Vujošević je pun emocija pričao o rastancima, o nekadašnjoj zemlji. Teško su mu padali odlasci "nas, retke krvne grupe", kako je govorio.
Foto: Dušan Milenković/ATAIMAGES

Duško Vujošević ostavio je za sobom dubok trag, velike trofeje i rekorde Partizana koje će teško bilo ko stići. Rođen je u Podgorici, a preminuo je u Beogradu, gradu u kojem je sa crno-belima osvajao trofeje u tri decenije i vodio ih do dva Fajnal-for turnira Evrolige. Njegov značaj za ovdašnji sport ne može se meriti samo rezultatima, niti se može ograničiti samo na halu ili teren, kao što ni on nije priznavao granice samo jedne zemlje u post-jugoslovenskoj eri. Sebe je uvek smatrao Jugoslovenom.

"Nisu nacionalno blago samo Srbi već i oni koji su došli ovde u Srbiju, uče srpski jezik i igraju pred ovdašnjim navijačima. Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin", govorio je Vujošević, koji je bio selektor Srbije i Crne Gore, ali i Bosne i Hercegovine.

O tom svom opredeljenju govorio je i prošle godine, u dirljivom govoru u toku komemoracije Draženu Praji Dalipagiću, legende Ex-Yu košarke čija je porodica želela da baš Vujošević govorio u Skupštini grada Beograda.

"Praja je bio veliki Jugosloven i po genetici, ali pre svega po opredeljenju. Postao je Beograđanin i govorio mi - 'Došao sam u grad koji je glavni grad Jugoslavije'. Ja i danas kada čujem tu himnu Jugoslavije, setim se te generacije. Ne volim zastavu nijednu, a vidim ih kako stoje na pobedničkom postolju, a kako se čuje ta himna... I danas ustanem kad je čujem, a biće zasvirana i danas, na ispraćaju Praje".

Mnogo je voleo Jugoslaviju, smatrao to aksiomom, nečim što se ne objašnjava", rekao je Vujošević, kao da je za to vreme video pred očima olimpijske šampione iz Moskve 1980. godine.

Jako teško mu je pao Dalipagićev odlazak.

"Na ovoj zemlji povećava se broj ljudi, ali sve je manje nas te retke krvne grupe. Žalim za tobom Prajo, žalim za nama Prajo", govorio je Vujošević drhtavim glasom.

"Bio je to seljački rat"

  Rat na prostoru bivše Jugoslavije zvao je "seljačkim ratom".

"Pogotovo je mučan način na koji se raspala uz proizvedenu mržnju. Meni, koji sam bio jako vezan za tu zemlju, strašno teško pada način na koji se ona raspala. Sećam se da sam na jednoj konferenciji za novinare posle utakmice u Hrvatskoj pomenuo građanski rat. Nakon toga pola novinara je napustilo konferenciju.Tada sam prvi put shvatio da oni ne dozvoljavaju da se to zove građanski rat. I onda sam rekao - pa jeste, nije građanski, nego je seljački. Oko jednog "J". Razvoj te zemlje (Jugoslavije prim. aut) je bio prilika za sve da imamo bolji i dostojanstveniji život. Ali sve nije baš za svakoga. Jedan mali broj ljudi je jako dobro profitirao iz rata i ubrzane tranzicije. Bilo je mnogo žrtava, ranjenih, raseljenih, društva su osiromašena, ali bilo je i onih koji su nakon rata izašli sa velikim kapitalom. Mislim, ipak da to nisu srećne pare", govorio je Vujošević u intervjuu za "Buku".

Duško Vujošević preminuo je ove srede u Beogradu, posle duge borbe lekara za njegovo zdravlje i život posle komplikacija izazvanih upalom pluća. Godinama se lečio od visokog šećera, posle čega su mu stradali kapilari, vene i na kraju bubrezi. Godinama je bio na dijalizi.