- Skupština Crne Gore usvojila je izmene Zakona o sportu, pa sportski objekti ubuduće mogu nositi imena osoba preminulih najmanje 40 godina. To otvara put da bazen u Kotoru promeni ime Zorana Džimija Gopčevića.
- Promena je usvojena i zato što lokalna vlast u Kotoru nije obezbedila većinu za novo ime bazena. Hrvatska godinama traži tu izmenu, uz tvrdnje da je Gopčević bio čuvar u logoru Morinj.
Skupština Crne Gore usvojila je kasno sinoć izmene zakona kojima je, između ostalog, predviđeno da sportski objekti mogu nositi imena osoba od čije je smrti proteklo najmanje 40 godina, a to u principu znači da je napravljen prvi korak ka tome da se obriše i me sa gradskog bazena u Kotoru.
Crna Gora je usvajanjem izmena Zakona o sportu stvorila pravni osnov za promenu imena bazena "Zoran Džimi Gopčević" koji je već godinama unazad "trn u oku Hrvatskoj", a koja je tražila ovu promenu od komšijske države.
Od smrti Zorana Gopčevića, nekadašnjeg vaterpoliste za kojeg bivši logoraši tvrde da je bio čuvar u logoru Morinj i to zapravo predstavlja glavni razlog zbog kog se buni Hrvatska, prošlo je "samo" 26 godina. Zakonskim izmenama propisano je i da nazivi sportskih objekata gube važenje ukoliko ne ispunjavaju utvrđene uslove. To praktično znači da će bazen u Kotoru, nakon objavljivanja zakona u Službenom listu i sprovođenja predviđenih procedura, morati da promeni ime.
Kako prenose podgoričke "Vijesti", crnogorske vlasti odlučile su se na ovaj korak pošto lokalna vlast u Kotoru nije uspela da obezbedi neophodnu većinu za promenu naziva bazena.
Ko je Zoran Džimi Gopčević?
Rođen je 29. januara 1955. u blizini Kotora krenuo je da igra za Borac iz Orahovca, a od kada je sa 17 godina prešao u Primorac bio je tu do kraja karijere. Osvojio je duplu krunu sa klubom u sezoni 1985/86, a stigao je i do polufinala Lige šampiona i finala Kupa pobednika kupova.
Za nacionalni tim je igrao od omladinskih pogona, pa je za omladinsku selekciju upisao 41 nastup. Duže od decenije bio je deo A tima, pa je za seniorski tim upisao 200 utakmica i osvoio srebro na Evropskom prvenstvu 1977. godine, zatim bronzu na Svetskom prvenstvu u Berlinu 1978. zlato na Mediteranskim igrama u Splitu 1979. i srebro na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. Kakav je bio vaterpolista govori i to što je bio najbolji igrač turnira.
Kada je završio sa igranjem vaterpola 1988. godine preuzeo je Primorac i vodio ga do 1993. godine, kada je postao trener Budvanske rivijere. Ovaj klub je doveo do titule prvaka SR Jugoslavije 1994. godine, a zatim je 1998. preuzeo Niš. Vratio se u Primorac, a poslednji klub mu je bio subotički Spartak. Preminuo je na treningu ovog kluba 30. septembra 2000. godine, a u znam sećanja na njega osim bazena postoji i ulcia sa njegovim imenom, kao i memorijalni turnir na kome je u prošlosti bilo i hrvatskih ekipa.
Hrvatska tereti Zorana Gopčevića da je učestvovao u sprovođenju ratnih zločina u logoru Morinj na crnogorskom primorju. Već 2021. godine kada je rešeno da se promeni ime bazena hrvatski klubovi su se bunili. Raniji naziv "Nikša Bićun" po narodnom heroju partizanske borbe je tada zamenjen, a evo i dopisa koji je tada potpisao državni sekretar u Ministartstvu turizma i sporta Hrvatske Josip Pavić.
Hrvatska već pravila probleme Crnoj Gori
Godinama unazad Primorac ima probleme u Jadranskoj ligi (i evropskim takmičenjima) jer hrvatski klubovi ne žele da igraju na gradskom bazenu u Kotoru zbog pritisaka tamošnjih vlasti, pa se do sada izlazilo u susret promenom bazena. Taj problem imao je i Vaterpolo savez Crne Gore koji je morao da premesti finalni turnir Svetskog kupa u Podgoricu, pošto je Hrvatska najavila da neće učestvovati.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO: