Glumac, režiser i scenarista za "Novosti" o današnjem vremenu, srpskom selu i junacima kojima nismo dostojni "ni vodu da nosimo".
Radoš Bajic iza sebe ima cetiri decenije bogate karijere na filmu i televiziji, a za "Novosti" je pricao nakon urucenja nagrade "Pavle Vuisic" na Filmskim susretima u Nišu.
Uporedio je doba kada je saradivao sa velikanima kao što su Vuisic i Živojin Pavlovic, sa vremenom u kojem sada živimo.
"Mi smo bezrezervno prijemcivi na sve što nam dolazi sa strane, a sve što je naše, nacionalno i osobeno, tretiramo kao nazadno i nižerazredno. Svi se trude da se dodvore vrednostima koje nam ne pripadaju, da budu regionalni, neojugoslovenski po svaku cenu, da afirmišu ljubav Srba i Hrvata, a sve to za šaku evra. To je smešno i providno, i upravo su takvi ljudi najviše napadali seriju 'Ravna gora', ali organizovali i cerecenje i groznu kampanju protiv 'Nemanjica'. Svi bi, dakle, da slave Dan zaljubljenih i Svetog Valentina, a da sa gnušanjem zanemare da se tog dana kod nas slavi pravoslavna, vinogradarska slava Svetog Trifuna. Takva je, nažalost, današnja moda," rekao je on.
Bajicu nagrada za životno delo!
Bajica cemo uskoro gledati u filmu "Zaspanka za vojnike", Predraga Gage Antonijevica.
"Vreme Prvog svetskog rata, koje taj film obraduje, jedan je od najsvetlijih perioda u našoj istoriji. Mi danas ne možemo ni 'vodu da nosimo' divovima onog doba, nacionalno osvešcenim junacima, ocevima i sinovima kojima su pocetkom 20. veka patriotizam, sloboda i ljubav prema svom narodu bili najvažniji. Mi, nažalost, živimo u unificiranom globalizmu, u rijalitiju koji je isti i u Srbiji, i u Americi i Rusiji. Samo su zalihe vode, nafte i rude rasporedene tamo gde je Bog rekao, zbog cega veliki gaze male kako im se cefne, i vode se ratovi kada gazde ne mogu da se dogovore," rekao je on.
U svojim ostvarenjima cesto je, kaže, prikazivao kako strada "mali covek".
"Kroz istoriju Srba zasigurno je uvek baš on nagrabusio, i ja njime strastveno želim da se bavim jer je on junak našeg doba. On je stradalnik, nosi najveci teret politike i društva, ali je i snalažljiv, duhovit i uvek se doceka na noge. Tajna popularnosti seoskih tema je u tome što mi volimo sebi da se smejemo, da tugujemo, placemo ili se radujemo. Clan sam Odbora za selo Srpske akademije nauka, i vec pet godina pokušavamo da dokucimo zašto srpsko selo propada. Mislim da smo, i u selu i u gradu, pobrkali loncice. Bolujemo od teškog recidiva komunizma koji je razgradio srpsku porodicu i ostavio katastrofalne posledice, a onda mutirao i dan-danas tinja," rekao je on.
Pogledajte još: Pocinje nova rijaliti sezona, glasajte u anketi!