
Autor je scenarija i producent istorijske drame "Hitler: Poslednji dani" koja je 2005. bila nominovana za Oskara za najbolji strani film. Film je izazvao kontroverzu, jer opisuje ljudsku stranu nacističkog diktatora što se dotad u Nemačkoj smatralo tabu temom.
Radio je i u operi gde je 2005. režirao Vagnerovog "Parisfala".
Ugledni producent je 2008. kritikovan zbog filma "Bader Majnhof komleks" o teroru Frakcije crvene armije zbog "veličanja" pripadnika ove militantne levičarske organizacije koja je delovala 70-ih godina prošlog veka.
Još jedan kontroverzni Ajhingerov film je "Mi deca sa stanice Zoo" iz 1982. koji govori o mladoj narkomanki u Berlinu, a bio je posebno poznat po sposobnosti da uspešno ekranizuje romane - "U ime ruže", "Parfem" i "Beskrajna priča".
Nemački ministar inostranih poslova Gvido Vestervele izjavio je za agenciju AP da je Ajhinher "obeležio međunarodnu kinematografiju na način na koji je to malo ko učinio" i da njegova smrt predstavlja veliki gubitak.
(Tanjug/MONDO)
Radio je i u operi gde je 2005. režirao Vagnerovog "Parisfala".
Ugledni producent je 2008. kritikovan zbog filma "Bader Majnhof komleks" o teroru Frakcije crvene armije zbog "veličanja" pripadnika ove militantne levičarske organizacije koja je delovala 70-ih godina prošlog veka.
Još jedan kontroverzni Ajhingerov film je "Mi deca sa stanice Zoo" iz 1982. koji govori o mladoj narkomanki u Berlinu, a bio je posebno poznat po sposobnosti da uspešno ekranizuje romane - "U ime ruže", "Parfem" i "Beskrajna priča".
Nemački ministar inostranih poslova Gvido Vestervele izjavio je za agenciju AP da je Ajhinher "obeležio međunarodnu kinematografiju na način na koji je to malo ko učinio" i da njegova smrt predstavlja veliki gubitak.
(Tanjug/MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.